Okrugli stol: „Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive“Okrugli stol: „Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive“Okrugli stol: „Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive“

Banja Luka, 11.06.2012.
U organizaciji Udruge bosanskih Hrvata „Prsten“ iz Zagreba, u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci održan je 11. lipnja 2012. Okrugli stol na temu „Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive“. Suorganizatori ovoga skupa bili su Europska akademija Banjolučke biskupije, Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“, Paneuropska unija BiH, Hrvatska Paneuropska unija i Caritas Bosne i Hercegovine.

Najprije je mnogobrojne uzvanike i goste pozdravio potpredsjednik udruge „Prsten“ Vjekoslav Jeleč, a potom je riječi dobrodošlice uputio i domaćin ovoga skupa banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica. On je upozorio da hrvatski narod, kao konstitutivan, nestaje u Republici Srpskoj i BiH, jer se od njihovog prijeratnog broja, u RS vratilo jedva 5 %, a u cijeloj BiH nedostaje 40% prijeratnih Hrvata. U ime Vlade Republike Hrvatske obratila se predstojnica Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan RH Darija Krstičević, koja je istaknula da je da je osnivanjem Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan RH načinjen značajan korak prema zaštiti Hrvata i njihovih interesa izvan Hrvatske. Krstičević je napomenula da Vlada RH od 2002. provodi poseban vid pomoći Hrvatima i njihovim udrugama u BiH, ističući da će ubuduće poseban naglasak biti stavljen na strateške projekte održivog povratka i ostanka u BiH. U ime predsjednika RH Ive Josipovića, skup je pozdravila njegova izaslanica za jugoistočnu Europu Romana Vlahutin koja je rekla da u BiH ne treba obnavljati samo kuće, već i život, odnosno omogućiti ljudima uvjete za održivi povratak i zapošljavanje.
Visoki predstavnik za BIH Valentin Inzko rekao je da je za reintegraciju u društvo u BiH, potrebno puno više od obnove kuća – potrebna je obnova života i omogućavanje ravnopravnosti svih ljudi i naroda u cijeloj BiH, ističući da je u BiH i dalje 100.000 ljudi raseljeno. U prvom panelu kojim je moderirao prof. dr. Ivan Lovrinović, osim visokog predstavnika Inzka, svoja su predavanja održali ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Damir Ljubić, ministar za izbjeglice i raseljene osobe Federacije BiH Adil Osmančević te ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS Davor Čordaš.
U drugom panelu, kojim je moderirao prof. dr. Pavo Barišić, izlagali su predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak“ Franjo Topić, direktor Caritasa Banjolučke biskupije Miljenko Aničić, direktor Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije Mirko Šimić, dvojica uspješnih poduzetnika povratnika iz banjolučke regije Anto Komljenović i Stipo Marić, te v. d. predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Miloloža.
Mons. prof. dr. Franjo Topić je naglasio kako treba osigurati veliki broj radnih mjesta kako bi se povratnici mogli vratiti  i zaposliti. Problem je i što nema „žive crkve“, tj. ljudi i zato svi moramo raditi kako bi se raseljene osobe vratile.
„Napredak također želi pomoći povratnicima, jer želimo da obnovimo naša dva doma u Bosanskom Brodu i Derventi, ali nažalost vlast nam ih još nije vratila niti dala na uporabu“ – zaključio je prof. Topić.
Nakon svih izlaganja uslijedila je rasprava, a na kraju skupa javnosti su predočeni zaključci Okruglog stola.


ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA:

  1. Tražimo neodgodivu i dosljednu primjenu Anexa 7 Dejtonskog sporazuma, što znači omogućavanje sigurnog povratka prognanih i izbjeglih Hrvata na njihova ognjišta posebice na područje Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Dosadašnji rezultati povratka su slabi a posebno su poražavajući u Republici Srpskoj. Povratak izbjeglica i prognanika mora biti prioritetni državni projekt. Vrlo je pogrešna i opasna teza koja se širi “da se Hrvati ne žele vraćati“. Posebno zabrinjava nesigurnost povratnika zbog krađa i oštećenja imovine. U Republici Srpskoj je izražena krađa šume i najoštrije osuđujemo takve pojave. Od policije i sudstva Republike Srpske zahtijevamo hitno sprečavanje takvih pojava.
  2. Vladu Republike Hrvatske pozivamo da putem svoga Ureda za Hrvate izvan Hrvatske razradi strategiju djelovanja s jasnom vizijom u  suradnji s relevantnim partnerima. Operacionalizacija strategije u smislu javne prezentacije određenih konkretnih projekata za pojedine sredine morala bi biti gotova do kraja ove godine. Udruga bosanskih Hrvata “Prsten” spremna je pružiti svaki oblik pomoći. Također pozivamo i institucije Bosne i Hercegovine da se angažiraju na istom problemu.
  3. Održiv povratak izbjeglih i prognanih Hrvata, ali i ostalih naroda, mora imati tri komponente, odnosno faze: a) obnova stambene jedinice, b) izgradnja infrastrukture i, c) zapošljavanje. Pokazalo se do sada da je orijentacija samo na popravak stambenih jedinica neučinkovita jer se osim doma treba vratiti život, a to nije moguće bez  zapošljavanja. Gospodarstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u cijelosti je u teškoj situaciji i ne može se očekivati rješavanje ovoga problema dosadašnjim pristupom.
  4. Financijska pomoć Republike Hrvatske Hrvatima u Bosni i Hercegovini treba biti oslonjena na nove temelje, a to su konkretni projekti malog i srednjeg poduzetništva koji će biti pozorno planirani, ocjenjivani i nadzirani.  Raduje činjenica da je Hrvatski sabor nedavno usvojio Strategiju suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske i da je počeo s radom poseban  Ured koji j zadužen za realizaciju spomenute strategije.
  5. U rješavanje problema prognanika i izbjeglica u čitavoj Bosni i Hercegovini trebaju se uključiti u većoj mjeri institucije civilnog društva, odnosno  razne udruge jer svi imaju isti interes i ciljeve. Službene institucije nisu do sada ostvarile ciljeve, kako međunarodne zajednica tako i pripadnika svojih naroda koji su raseljeni i izbjegli. Udruge civilnog društva moraju biti korektiv službenoj politici kako bi se u eri integracija unutar Europe zaustavili dezintegracijski procesi unutar Bosne i Hercegovine.
  6. Odajemo priznanje i zahvalnost Katoličkoj crkvi u BiH za njezino dosadašnje kontinuirano dragocjeno pružanje mnogostruke pomoći održivom povratku Hrvata, a i mnogih drugih, koja je često bila i jedina pomoć povratnicima.
  7. Bosnu i Hercegovinu je potrebno što prije po skraćenom postupku primiti u članstvo u Europskoj uniji. Naime, međunacionalne tenzije, otuđene političke strukture i neefikasnost sudstva činjenice su koje govore o BiH kao zemlji podijeljenog društva s fenomenom “zarobljene države” koja ne funkcionira kako to od nje očekuju građani.
  8. Pozivamo sve hrvatske političke stranke u BiH na jedinstveno djelovanje, a posebice na slijedećim lokalnim izborima. Dosadašnji parcijalni stranački i osobni interesi doveli su hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u vrlo nepovoljan položaj jer ne mogu ostvarivati  svoja temeljna ustavna prava. Anketa koju smo proveli pokazuje da se hrvatske političke stranke doživljavaju izrazito negativno.
  9. Rad na terenu s povratnicima je najvažniji počevši od razrade ideja o malom i srednjem poduzetništvu, konkretna obuka i konzalting te praćenje početnika poduzetnika do prvih pozitivnih rezultata. To će stvoriti i pozitivnu psihološku atmosferu i potrebni optimizam za razvoj poduzetništva. Uključit ćemo u konkretne projekte eksperte za poljoprivredu, stočarstvo i voćarstvo, te preradu poljoprivrednih proizvoda.
  10. Smatramo da ovaj okrugli stol treba postati redoviti godišnji skup na kojem će se pratiti ostvarivanje onoga što je predloženo i o čemu se raspravljalo.
  11. Molimo Vladu Republike Hrvatske, odnosno Ured za Hrvate izvan RH da do jeseni oformi ekspertne timove koji bi na područjima BiH gdje žive Hrvati provodili edukaciju (treninge) osoba s ciljem stjecanja znanja potrebnog za prijavu projekata za financiranje iz fondova Europske unije.
  12. Apeliramo na Europsku komisiju da problemu povratka bosanskih Hrvata pristupi što brže i odgovornije u dogovoru s onim institucijama vlasti u BiH koje uistinu mogu i hoće provesti odredbe Aneksa 7 daytonskog sporazuma. Upozoravamo da je faktor vremena kod prognanika i izbjeglica najvažniji. Također molimo da se pojača nadzor nad pravednom raspodjelom financijske pomoći  Europske unije.
  13. Zahtijevamo od javnih medija u Republici Hrvatskoj da više prostora posveti problemima povratka prognanih i izbjeglih Hrvata u BiH jer je do sada tome pridavana marginalna pozornost.

Saznaj prvi!