Skip to content

Posts tagged ‘razgovor u centru’

Razgovor u Centru s Wernerom Herićem

U srijedu 02. studenog u Hrvatskom centru gostovao je novi urednik ORF-a Gradišće koji će preuzeti dužnost 01. siječnja 2017. U nastavku prenosimo tekst Snježane Herek u cijelosti.

Gost »Razgovora u Centru« u Hrvatskom centru u Beču bio je novi direktor Zemalj­skoga Orf-studija Gradišće, mag. Werner Herić (51), ki će dužnost u Željeznom pre­uzeti 1. januara 2017. ljeta. Razgovor je peljao kurator Hrvatskoga centra i glavni urednik Hrvatskih novin Petar Ty­ran, a teme su bile Herićev život i dosadašnje djelo tr ak­tualno stanje i plani za budućnost novoga direktora Orf-a Gradišće, ki je prvi gradišćanski Hr­vat na toj vi­sokoj dužnosti.
Dezignirani novi direktor Orf-studija Gradišće mag. Werme Herić rodjen je u južnograd. Čembi (Schandorf), a još za vrime svojeg studija ze­mljopisa i povijesti bio je suradnik Orf-a u Željeznom, a potom i peljač hrvatske TV-emisije Dobar dan Hrvati.
Kako je povidao na bečkom predstavljanju je cijeli red ljet bio dopisnik Orf-a u Beogradu, a kasnije je djelao za razli­čne domaće i strane medijske kuće. Peljač razgovora Petar Tyran izrazio je želju gradiš­ća­nskih Hrvatov da dostanu veću minutažu u radio- i TV- programu, od one ku sad ima­ju, kako bi im mediji kao narodnoj manjini postali dostupniji.
„Sada imamo jednoč u tajedno skromnih pol ure TV- programa, ča je jako malo u prispodobi s drugimi. Radio- emisije su takaj vrlo skromne po vrimenskom opsegu i izno­su dnevno 47 minut. I to bi se naravno moglo i moralo pro­ši­riti“, rekao je Tyran.
Odgovarajući na Ty­ranovu konstataciju W. Herić je rekao kako proširenje emisija za manjine na ORF-u vi­di jedino ako se radio digitalizira i tako dos­taju novi kanali.
„Za Orf će cijeli ta proces biti problem re­sursov tj. pinez“, napo­menuo je dodavši: „Ako i do­staješ novu frekvenciju moraš ju stalno puniti programom, i ovde se javlja problem, gdo će ta program plaćati?“. Istakao je kako se danas „radikalno“ minja pristup prema javnim medijam, ča je posljedica uzna­predovale digitalizacije, ka je jur zahvatila glazbenu industri­ju, bankarstvo, itd. „Ako gu­biš publiku, ne moreš tražiti pretplatu!“, rekao je Herić, istaknuvši kako se javni servisi mo­raju početi mnogo već baviti mladimi i društvenimi mrižami. ke oni koristu, poput facebooka, twittera itd.
Svoju konstataciju potkripio je podatkom nimškoga istra­ži­vanja da već od 80% mladih u Nimškoj informacije koristi is­ključivo prik facebooka. U sklo­pu razgovora bilo je riči i o m­o­gući podnaslovi na nimškom jeziku u hrvatskoj TV-emisiji, tr želji gradišćanskih Hrvatov da se u TV-programu u austrij­ski dnevni listi uz naslov m­a­njinske emisije Heimat fremde Heimat („Domovina, strana domovina“) na nimškom jeziku, najavljuje i emisija Do­bar dan Hrvati na hrvatskom, odnosno Dober dan Koroška, na slovenskom jeziku, kao pri­znanje austrijskim narodnim manjinam. Ča se dvojezičnosti tiče, Werner Herić je rekao ka­ko je on „dobar primjer“ koliko je dvojezičnost značajna.
Na kraju predsjednik bečke podružnice Hkd Napredak Fi­lip Zloušić zahvalio je Heriću na gostovanju, poklonivši mu Napretkovo „potkovano jaje“.
(Snježana Herek)

p1200407
p1200411

Razgovor u Centru s Brankom Pavić-Blažetin

Srijedu, 7.12. u Hrvatskom centru je gostovala gospođa Branka Pavić-Blažetin, glavna urednica „Hrvatskog glasnika“, koji ove godine obilježava 25 godina postojanja. Značaj gospođe Pavić-Blažetin kao urednice „Hrvatskog glasnika“ može se vidjeti i iz činjenice da je broj pretplatnika peterostruko porastao od kad je preuzela uređivanje tjednika.

Prvi dio razgovora, kao i obično, temeljio se na intervju između Petra Tyrana i gospođe Pavić-Blažetin, no već ovdje se vidio jak interes publike koja je s nestrpljenjem čekala drugi dio gdje je iz nje potekao niz pitanja o raznim temama.
Ono po čemu je ovaj razgovor bio od posebnog značaja je sveobuhvatna rasprava koja se doticala tema kao što su položaj i važnost manjinskih tjednika općenito, način promocije takvih novina pa sve do uvijek aktualnih pitanja kao što je modus učenja manjinskog jezika u školama i izvan njih.
Izniman interes pokazao se za temu položaja manjinskog tjednika, načina financiranja, ciljanu publiku i promociju novina, tj. moderno govoreći «brandiranje» istih. Na opće slaganje konsenzus se postigao u konstataciji da je manjinski tjednik na prvom mjestu vrsta zabilježke, tj. dnevnika jedne zajednice u kojem ostaju zapisani za povijest svi događaji, aktivnosti, osobe, uspjesi i pothvati te zajednice. To se najbolje da sumirati u izjavi gospođe Pavić-Blažetin, koja je držeći svoj tjednik u ruci izjavila da je «virtualno jedinstvo Hrvata u mađarskoj tu negdje na ovim stranicama».
Bez pažnje nije prošla ni tema učenja manjiskog jezika u osnovnim i srednjim školama, pri čemu su iz publike dolazila stajališta koja su varirala od toga da treba učiti standardni hrvatski jezik, do prioritetnog učenja liopkalnih dijalekata za određenu školu. Također su se razilazila viđenja da li je važnije imati manjinski hrvatski kao službeni predmet u školama ili je odgoj i obrazovanje u obitelji na prvom mjestu. No svi su se složili da je snažna suradnja institucija i obitelji od nezamjenjive važnosti za znanje materinjeg jezika, i da uz učenje standardnog hrvatskog, djecu treba poučavati i mjesne dijalekte koji su u upotrebi u njihovom kraju.
Na kraju su Petar Tryan i gospođa Pavić-Blažetin razmijenili knjige kao poklone, na što je bivši predsjednik Napretka Filip Zloušić po uhodanoj tradiciji gošći Hrvatskog centra darovao napretkov kalendar i potkovano jaje s logom njegove udruge. Nakon toga su okupljeni nastavili ugodno druženje uz buffet i vino.
(Mihael Maljak)

Prof. Karazman gostovao u Beču: Mladi nisu pesimisti, vjeruju da mogu mnogo toga promijeniti

Preuzeto sa “Fenix Magacin” 02-06-2016

BEČ – „Mladi danas nisu pesimisti i smatraju da mnogo toga mogu promijeniti i da su za te promijene potrebne kvalitetne osobe koje će ih uspješno voditi u barem jedan dio budućnosti“, rekao je prof. dr. Rudolf Karazman, gradišćanski Hrvat iz Fileža koji je poznati i priznati austrijski psihijatar i neurolog i stručnjak za medicinu rada, te psihoterapeut, koji je u srijedu navečer bio gost tribine „Razgovor u Centru“, u organizaciji Hrvatskog centra u Beču i bečke podružnice HKD Napredak.

Karazman_IMG_9107_web

Dodao je kako se današnja mladež zalaže za socijalno pravedno društvo u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala, a što je bilo vidljivo i iz rezultata netom završenih predsjedničkih izbora u Austriji, na kojima je pobijedio prof. Van der Bellen, bivši čelnik stranke „Zelenih“.

Prof. Karazman je, kako je rekao, odahnuo nakon pobjede Van der Bellena, za koga je u tijeku predsjedničke kampanje pokrenuo „Inicijativu u interesu Hrvata i ostalih narodnih manjina u Gradišću“, a sve zbog bojazni da bi na čelo države mogao doći desničar Norbert Hofer iz Slobodarske stranke (FPÖ).

Karazman_IMG_9131_web

U sklopu razgovora koji je vodio glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, prof. Karazman, inače i osnivač i predstojnik Instituta za inovativan zdravstveni menadžment IBG i lektor na Ekonomskom i Medicinskom fakultetu bečkog Sveučilišta, uz socijalnu pravednost i tržišnu efikasnog te humano kvalitetan menadžment obrađen na stotinjak primjera iz trideset godišnje prakse u njegovoj knjizi „Human Quality Managment. Menschengerechte Unternehmensführung“, objavljenoj krajem prošle godine, govorio je i o „zlima današnjice“: rasizmu, netoleranciji i netrpeljivosti prema strancima.

U zanimljivoj raspravi na tu temu sudjelovao je veliki broj mladih iz publike, ali i onih starijih koji su na vlastitim leđima, kako su istakli, osjetili što znači biti „gastarbajter“ u ovoj alpskoj zemlji.

Na kraju razgovora, u znak zahvale, glavna tajnica Hrvatskog centra u Beču Gabrijela Novak-Karall predala je prof. Karazmanu pozivnicu za slijedeći Hrvatski bal, 2017. godine u Beču, a predsjednik Napretka Beč, Filip Zloušić, potkovano jaje.

Fenix/Snježana Herek

Nosila sam stigmu izbjegličkog djeteta

„Imamo 60 milijuni izbiglic širom svita, nikada ih u povijesti nije bilo već“, rekla je dr. Melita H. Šunjić. glasn­o­govornica Visokoga kome­sa­rijata Ujedinjenih narodov za izbiglice (UNHCR) u srije­du, 11. maja u Hrvatskom centru u Beču u sklopu »Ra­­z­govora u Centru«, ki je pe­ljao glavni urednik HRVATSKIH NOVIN P. Tyran. Ova priznata novinarka rodom iz Rijeke, publicistkinja i apsolventica Instituta za publi­cistiku Bečkoga sveučilišća ka od 1993. ljeta djela u Be­ču, dala je u sklopu ra­z­go­vo­ra svoj osvrt na trenuta­čnu izbigličku krizu i predstavi­la neke UNHCR-ove aktivnosti i projekte.

BEČ — „U rješavanju nasta­le izbigličke krize nima jedno­stavnih rješenj, jer to nije čisti izbiglički nego mišovit po­kret, obzirom da se njim nije dobro rukovodilo i dopustilo se je da se razvije cijela kriminalistička industrija“, istaknula je dr. Šunjić dodavši kako je krijumčarenje izbiglic postao naj­unosniji posao, „biznis bez rizika“, ča potvrdjuju i podatki s terena.

S druge strane kako je rekla triba poštovati Ženevsku konvenciju i omogućiti „pravilnu azilantsku proceduru“ svakom podnositelju zahtjeva za azil, tr po provjeri one ki su ekono­m­ske izbiglice i ne ispunjavaju propisane uvjete brzo vratiti odakle su došli.

Pri ovom »Razgovoru u Ce­n­tru«, u kom Petar Tyran u posebnoj programskoj ljestvici Hrvatskoga centra svaki misec predstavlja jednu istaknutu lič­­nost, poznatu osobu iz javnoga života Austrije ali i iz susjednih zemalj, po mogućnosti i s direktnom vezom hrvatskomu (manjinskomu) pitanju gost pri ovoj priredbi dr. Meli­ta Šunjić napomenula je kako „je važno pružati pomoć ljudem na licu mjesta, u zemlja porijekla izbiglica, kako bi o­s­tali doma i ne bi kretali u Europu, ku im krijumčari/šleperi i zainteresirani za profit opisu­ju kao mjesto bogatstva, dobro­došlice, raskošnih stanov i života. Kritizirala je države članice EU-a ke ne želju solidarno podiliti izbiglički teret, ka­ko su ljudi iz nekih od njih i sa­mi bili izbiglice. „Kao dvoljetna sam 1957. ljeta s majkom, ka je bila polu Austrijanka, do­šla u Austriju kao izbiglica. Ta­ta, ki je kao bivši partizan imao problemov s ta­dašnjom vlasti u Jugoslaviji, naknadno je ilegalno prešao granicu i priklju­čio nam se je i do mojega 10. ljeta živili smo u izbigličkom prihvatilišću u Gornjoj Austri­ji“, povidala je dr. M. Šunjić.

Potom kad su od UNHCR-a ki je gradio izbigličke stane do­stali stan u Beču, konačno su, kako je istakla dostali i kućnu adresu. „Na to sam bila strašno ponosna i stopr tada mi je bi­lo jasno da sam i ja nosila stig­mu izbigličkoga diteta, optere­ćenoga da nima adrese i da ni­kamo ne pripada“, dodala je glasnogovornica UNHCR-a, me­djunarodne organizacije ka je obilježila ne samo ditinstvo ne­go i jur već od 20 ljet obi­lježa­va nje život i djelovanje. Ono ča ju posebno brine je ne­ćutlji­vost nekih europskih zemalj za izbigličke probleme i patnje pa, kako je istakla, ras­prava o izbiglica „skrećeno u desno“. Go­š­ća razgovora odg­o­varala je i na brojna pitanja iz publike i sudjelovala u živoj di­skusiji.

Na kraju razgovora pr­ed­sta­vljena je i knjiga dr. Melite H. Šunjić »Remix im Kochtopf«, o improvizacijami u kuhanju, n­amijenjena studentom, samcem, „teškim djelačem“ i ka­otom u domaćinstvu, ku je po­svetila svojemu sinu.

Dr. Šunjić na razgovoru za­hvalio je Filip Zloušić predsje­d­nik bečke po­družnice Hkd-a Napredak, ki u suradnji s Hr­vat­skim centrom priredjuje ov »RuC«.

(Snježana Herek)

članak preuzet iz “Hrvatske novine“, 19.5.2016.

Razgovor u Centru: Jurica Čenar

BEČ — Urednik u Hrvatskoj redakciji ORF-a Gradišće Jurica Čenar gostovao je na tribini »Razgovor u Centru« ku zajed­no organiziraju Hrvatski centar u Beču i bečka podružnica HKD NAPREDAK. Povod je bila monografija »Jurica Čenar, hr­vatski pjesnik iz Gradišća«, ku je nedavno o njemu publicirao u Hrvatskoj znanstvenik Ðu­ro Vidmarović. Publiki je kroz z­a­nimljivi razgovor predstavljen Čenarov politički, publicis­ti­čki i kulturni angažman, s posebnim osvrtom na njegovo za­laganje za prava gradišćanskih Hrvatov. Ov svestrani gradiš­ćanski Hrvat, kako je istaknuo Tyran, izdao je do sada tri zbi­r­ke pjesam i jedan roman.

Jurica-Cenar_IMG_1958_web

Urednik u Hrvatskoj redakciji austrijskog radija i televizije ORF Gradišće Jurica Čenar gostovao je na tribini „Razgovor u Centru“ koju su zajedno organizirali Hrvatski centar u Beču i bečka podružnica HKD Napredak. Povod je bila monografija „Jurica Čenar, Hrvatski pjesnik iz Gradišća“, koju je nedavno o njemu publicirao u Hrvatskoj znanstvenik Đuro Vidmarović.

Razgovor je vodio glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran.

Publici je kroz zanimljivi razgovor predstavljen Čenarov politički, publicistički i kulturni angažman, s posebnim osvrtom na njegovo zalaganje za prava gradišćanskih Hrvata. Ovaj svestrani gradišćanski Hrvat, kako je istaknuo Tyran, izdao je do sada tri zbirke pjesama i jedan roman.

Jurica-Cenar_IMG_1971_web

Bio je i predsjednik Hrvatskog akademskog kluba od 1976. do 1978. godine i član glazbenog sastava folklornog ansambla Kolo-Slavuj.

Napomenuo je da je Čenar svojim književnim ostvarenjima dostigao mjesto najistaknutijih gradišćansko hrvatskih književnika, Mate Meršića Miloradića, Ignaca Horvatha i Augustina Blazovića.

Članak preuzet iz Hrvatskih novina.

DJELATNOSTI POČETKOM 2016. GODINE



Hodočašće u Vječni Grad



Godinu 2016. Napredak u Beču započeo je šaroliko, zanimljivo i intenzivno.
Prvo nam je na programu bilo hodočašće u Rim (15., 16. i 17. siječnja) o povodu „Godine milosrđa“. Napretkovi prijatelji iz Italije Movimento Christiano Lavoratori – MCL (Pokret kršćanskih radnika) pozvao nas je o proslavi svoje 40. godišnjice na zajedničku audijenciju kod Rimskog biskupa – pape Franje. Takvu ponudu nismo mogli odbiti.

rim_napredak_1_web

Napretkovcima iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Crne Gore pridružilo se i nas 37 iz Austrije, skupa 90-ak ljudi u vječnom Gradu. Smještaj u Domus Croata, kući za hrvatske hodočasnike, i u hotelu Sv. Maura. 
U subotu velika gužva i još veće sigurnosne kontrole zbog moguće opasnosti od radikalnog terorizma koji neumoljivo i drsko ponižava cijeli svijet. Bili smo počašćeni sjediti u prvim redovima u dvorani Pavla VI. na audijenciji. Domaćini MCL često su u izlaganjima riječju i slikom isticali svoju suradnju sa HKD Napredak. Naravski, predsjednik Napretka mons. dr. Franjo Topić u svojoj je riječi izvrsno predstavio Društvo.
Na kraju audijencije mos. F. Topić posebno se zahvalio papi Franji i uime Napretka predao mu sliku blažane Katarine Kosača, posljednje bosanske kraljice, rad akademskog slikara Ante Mamuše, koji je također bio s nama.

rim_napredak_2_web

O svemu su izvijestili mnogi elektronski mediji (TV HEMA iz Sarajeva, HRT u emisiji „Pogled preko granice“) kao i tiskovni:

http://www.katolicki-tjednik.com

http://www.vecernji.hr/
a više se može pogledati i na www.hkdnapredak.com. 



Za nas je posebno dirljiv bio doživljaj što nas je rimski biskup na prepunom trgu sv. Petra posebno pozdravio na kraju Angelusa u nedjelju 17. 
Naš se boravak i razgledanje nastavili smo po najvažnijim točkama Vječnoga Grada, a posebno posjetom mjestima važnim za hrvatski narod: grob Katarine Kosača, Julija Klovića, Papinski zavod sv. Jeronima, itd. 
Nezaboravna će nam svima ostati i zajednička večera u Domus Croata „Bl. Ivan Merz“ na kojoj su sudjelovali i predstavnici MCL i EZA.


Stipendije za 2015/2016. godinu

U petak 5.2.2016. imali smo poslasticu od svečanosti – dodjelu stipendija Fonda „fra Ivan Franjo Jukić“ za tekuću školsku godinu. Svečano potpisivanje ugovora i uručenje trinaest stipendija od po 500 eura obavljeno je u prostorijama Kamernog teatra, smještenog u Napretkovoj palači usred Sarajeva. 
U ovom lijepom činu sudjelovali su stipendisti sa roditeljima i predsjednicima svojih podružnica. Stipendije je uime Fonda uručio njegov dugogodišnji predsjednik g. Filip Zloušić. On je istaknuo da je ovo prvotna zadaća HKD Napredak i kako vjeruje da stipendije i ove godine dolaze u prave ruke, u ruke onih koji će je svojim dobrim studijem, aktivnošću u Napretku i ljudskošću opravdati povjerenje HKD Napredak.

dodjela-stipendija_2_web

Glavna podružnica Beč na ovaj način djelatno pokazuje širinu Napretkova djelovanja uopće i zajedništvo cijelog Napretka u ispunjavanju ciljeva koje su nam još davne 1902. postavili njegovi začetnici. S ovogodišnjim brojem dosad su ukupno dodijeljene 233 stipendije iz Fond „Jukić“ Glavne podružnice Beč.

Nazočne je pozdravio i predsjednik Središnje uprave Napretka mons. Prof. dr. Franjo Topić. On je pozvao studente da se trude i marljivo rade jer su to preduvjeti za uspjeh, kao i da po završetku studija ostanu u domovini BiH i na taj način doprinesu njezinom razvoju.

dodjela-stipendija_1_web

Pozvao ih je također da se aktivnije uključe u rad svojih podružnica HKD Napredak.
Ovom skupu koji je odisao nadom u bolju budućnost obratio se i mr. Teofil Gavrić iz Kaknja. On je svojedobno bio stipendist Fonda „Jukić“, završio Poljoprivredni fakultet u Sarajevu i magistrirao. Sada je zaposlen kao asistent na istom fakultetu i zasnovao je obitelji. Iskoristio je priliku i zahvalio se na stipendiji koja mu je, kako je rekao,  mnogo olakšala studij. Ovom prilikom je mr. Gavrić vratio cjelokupan iznos stipendije. Hvalevrijedan primjer, kako zbog uspješnog studija i nastavka karijere u domovini. A povrat stipendije daje dodatnu nadu da će Fond „Jukić“ nastaviti i ubuduće prema svojim snagama dodjeljivati stipendije dobrim i potrebitim studentima u staroj domovini.




DOBITNICI STIPENDIJA ZA 2015/16. ŠKOLSKU GODINU

Napredak_Stipendije 2016


26. tečaj njemačkog jezika



U veljači je započeo naš 26. po redu tečaj njemačkog jezika u suradnji sa Arbeiterkammer i Berufsförderungsinstitut. Zahvaljujući uglavnom našoj kolegici Tini Vlašić, koja već godinama nosi organizacijske poslove tečaja, i ovaj puta imamo šest grupa polaznika podijeljenih na četiri radna dana. Ovim projektom ispunjavamo prvotnu i temeljnu zadaću Društva: znanjem pomoći svome narodu da ima bolji život.






Prvi Razgovor u Centru 2016.



U veljači smo imali i prvi Razgovor u Centru ove godine. Prvi gost ove godine bio je ministar savjetnik dr. Heinz Tychi, koji je takoreći svoj životni vijek proveo radeći u Odjelu za manjinska pitanja u austrijskom saveznom Kancelarstvu.
Ovdje prenosimo članak iz „Hrvatskih novina“ o tome. (Mala prilika da provjerite koliko razumijete hrvatski jezik u izvedbi Hrvata iz Gradišća!)



Dr. Tichy govorio u Beču o pogibelji da izbiglička kriza potisne pitanja narodnih manjin u drugi plan

U sklopu obilježavanja 30. obljetnice utemeljenja i djelovanja Bečke djelatne zajed­nice za narodnosna pitanja (Arge), gost tribine »Razgo­vor u Centru« i Petra Tyrana u Hrvatskom centru u Beču bio je predsjednik DZ-a dr. Heinz Tichy. On stoji na če­lu DZ-a od samoga nje počet­ka, a po struki je pravnik i priznati austrijski stručnjak za manjinska i ostala ljudska prava. Tribinu su organizirali Hrvatski centar (HC) u Beču i bečka podružnica HKD Napredak (svaku prvu srijedu u misecu).

Zbog Pepelnice ili Čiste srijede »RuC« su ovput premjestili na četvrtak, 11. februara. Nazočne je uvodno pozdravio član DZ-a Štefan Pauer. S gos­tom je o stanju i problematiki šest austrijskih autohtonih nacionalnih manjin, gra­dišćanskih Hrvatov, koru­ških Slovencev, Madjarov, Čehov, Slovakov i Romov kroz tri desetljeća razgovarao Petar Tyran, kurator HC-a i glavni urednik Hrvatskih novin.

BEČ — „U 30 ljet, od osnut­ka Bečke djelatne zajed­nice za narodnosna pitanja-Instituta za narodnosna pitanja (DZ), mnogo se je toga prominilo. Ono ča je prije tri desetljeća bilo nezamislivo, da i u gradu Beču budu priznate autohtone narodne manjine, ostvarilo se je“, rekao je gost razgovora dr. Heinz Tichy dodavši kako se u austrijskoj pravnoj teoriji nije željilo takovo ča prihvatiti. Na­pomenuo je kako je dan­as sta­nje čisto drugačije jer o­stva­renje manjinskih prav kon­tro­li­ra stručna skupina Vijeća Europe i sve one ki kršu od­re­d­be usvojene Okvirne Konvencije o zaštiti prava nacionalnih ma­njin, upozorava. Med njimi i Austriju, ustvrdio je austrijski stručnjak za manjine. „Posebno velika potreba nadoknade ča se tiče provedbe manjinskih prav autohtoncev, pak tako i gradišćanskih Hrvatov postoji u Beču, pa Vijeće Europe kon­trolira i pritišće Austriju da bu­de aktivnija, rekao je dr. Tichy.

Na upit da li bi aktualna izbiglička kriza mogla škodno u­ticati na provedbu manjinskih prav austrijskih nacionalnih manjina, predsjednik DZ-a je rekao kako je to trenutačno „vrlo teško procijeniti“.
„Čemeran scenarij bi bio da se zbog krize negativan uticaj prema strancem pojača, pa da neriješena pitanja autohtonih narodnih manjina već ne bu­du u središću pozornosti već budu potisnuti u drugi plan“, ustvrdio je upozorivši manjin­ske predstavnike da to ne smu dozvoliti. Dodao je kako i politika mora primjedbe Vijeća Europe „ozbiljno shvatiti“ i ot­kloniti to nač ih se upozorava.

Izmed ostaloga predsjednik DZ-a dr. Heinz Tichy spomenuo je i sve upadljiviju nazočnost politike i političarov kad je rič o zaštiti prav narodnih manjin ke obitavaju izvan matične domovine, ukazavši na pogibelj od zloupotrebe upravo i iz susjednih držav.

U sklopu razgovora promoviran je i novi Zbornik pod naslovom »Novi razvoji narodnosnih skupin u Beču. 30 ljet Be­čke Djelatne zajednice«, čiji su uredniki Tichy i Richard Basler.
Na kraju razgovora gostu je prigodni poklon (potkovano jaje iz svoje domovine Bosne)  uručio pred­sjednik bečkoga Napretka Filip Zloušić.


Min. savj. dr. Heinz Tichy u medjuvrimenu umirovljeni je visoki austrijski činovnik, a pu­no ljet, od 1975. do 1984. je bio peljač Odjela za manjin­ska pitanja u austrijskom saveznom Kancelarstvu. Potom je bio zaposlen i u austrijskom Ministarstvu znanosti, tr obra­zovanja. Član je najvišega šesteročlanoga Vijeća austrijske Evangeličke crikve. H. Ti­chy je rodjen 1948. ljeta u Be­ču i ima češke i slovačke korijene.

(Snježana Herek)


Veleposlanica Vesna Cvjetković na Razgovoru u Centru

BEČ – Bio je to osebujni razgovor s jednom osebujnom ličnošću. Jer se ne mogu mnoge zemlje ponositi diplomatom toga formata. Ne radi se samo o tome da imamo ovdje pred sobom damu – dvostrukog doktora, nego gospoJu, jednu dubrovačku „vladiku“ od duha (Adelige des Geistes*). Na kratka, ali zahtjevna pitanja uslijedili su odgovarajući odgovori, jer ako nekoga pitaš da ti priča o više godina svoje (sadržajne) mladosti, onda se to ne može ukratko apsolvirati, pa i odgovori duže traju, poput monologa…
Počevši od oca vaterpolista (Wasserballspieler) i trenera toga sporta, koji je kao takav dobio angažman u Patrasu u Grčkoj, a onda i u samoj Ateni. Pa kako ju je odveo tamo sobom kao malu taferlklaslericu i ondje upisao u grčku osnovnu školu – prema onom: „idi (skoči) u vodu, pa se uči plivati“ (slobodno prema A. Bebelu). Zatim kako je išla u grčku klasičnu gimnaziju, te kako je doživjela i državni udar pukovničke hunte koja je uvela patrijarhalnu diktaturu i vratila društvo svoje zemlje natrag u neka davno-prošla vremena, tako da djevojke nisu smjele izlaziti sàme na ulicu (!) tj. bez pratnje roditelja i sl., pa kako su u tom smislu dobile i školske uniforme…

RUC_Vesna-Cvjetkovic_Uebergabe_web

Odlasci na ferije u Dubrovnik bili su za nju povratak u slobodu i u veliki svijet. Bez ikakve samohvale govorila je o svojim odlikaškim školskim uspjesima i državno-ministarskim nagradama – u toj stranoj zemlji (što-no-reć’: vunderkind). Pa o putu u plavo prema Bečkom sveučilištu – jer si je sama morala zarađivati za (studentski) život i sàm studij. Nadalje kako je u Beču ubrzo dobila mogućnost predavati novogrčki i hrvatski (koji se doduše nije tako zvao, ali ga je ona ipak predavala) na Narodnoj visokoj školi.

RUC_Vesna-Cvjetkovic_web

Uslijedila je priča o njenom studiju na Slavistici i na Teatrologiji, a najbolje su bile pasaže o njenim kolegama na tim studijima – hrvatskima i drugima. Konfrontirala je brojnu gradišćansko-hrvatsku publiku s činjenicom da su tadašnji kolege iz njihove manjinske grupe, prema Hrvaćanima bili pomalo hladno raspoloženi, našto je voditelj intervjua (P. Tyran) dao tumačenje tadašnjih odnosa. Ipak: je HAK (danas: CENTAR) „bio utočište brojnim hrvatskim studentima u tadašnje teško vrijeme“. A najljepše je bilo na hrvatskim balovima, pogotovo onda kada su nastupali Dubrovački trubaduri. Drugog puta o kazalištu, o jeziku i drugim stvarima. —————————– *) Vladika (ženskog roda) u dubrovačkom povijesnom idiomu označuje plemkinju. Homonim te riječi (muškog roda) jest – pravoslavni (i grkokatolički) biskup. (Josip Seršić)

Razgovor u Centru s Vesnom Cvjetković, veleposlanicom RH u Beču

U organizaciji HKD Napredak Beč i Hrvatskog centra, sinoć je održan još jedan „Razgovor u Centru“. Gošća razgovora bila je nova veleposlanica RH u Austriji, ddr. Vesna Cvjetković, a razgovorom je moderirao Petar Tyran.
U Hrvatskom centru u Beču održan je sinoć još jedan „Razgovor u Centru“, a gošća Petra Tyrana je bila uvažena veleposlanica RH, ddr. Vesna Cvjetković. Gostovanje veleposlanice Cvjetković izazvalo je veliko zanimanje pa je Hrvatski centar bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Goste je na početku pozdravio suorganizator i predsjednik HNK Napredak, Filip Zloušić. Među mnogobrojnim gostima bio je i čitav niz uvaženih imena iz javnog, kulturnog i političkog života Hrvata u Austriji.

U razgovoru s Petrom Tyranom, veleposlanica Cvjetković je otkrila puno detalja iz svog privatnog života te pojasnila kako je zapravo počela njena diplomatska karijera. Otkrila je kako je još kao djevojčica završilia u Grčkoj. Kako sama kaže, glavni „krivac“ je bio njen otac, poznati vaterpolski stručnjak koji je u to vrijeme dobio ponudu grčkog kluba Patron, a kasnije i najtrofejnijeg grčkog kluba Panathiniakos. Očev novi ugovor u grčkom klubu bio je presudan da veleposlanica Cvjetković krene u grčku školu. Kako i sama tvrdi, početne probleme je brzo prebrodila, te je kasnije nastavila nizati mnoge uspjehe zbog kojih je i nagrađena posebnom predsjednikovom nagradom. „Najviše sam se radovala odlascima u Dubrovnik“, ističe Cvjetković, govoreći o teškoćama koje je doživljavala u Grčkoj. Životni put je kasnije odvodi u Beč, gdje je studirala i doktorirala te bila i predavač na Narodnom sveučilištu. Beč iz tog vremena pamti kao poprilično zatvoren grad.
Zanimljivo je da je bečka priča dijelom vezana i za Hrvatski centar, a među sinoćnjim gostima je bio i uvaženi profesor Radoslav Katičić, veleposlaničin profesor i mentor, za kojeg i sama tvrdi da je uvelike utjecao na njezin akademski i životni razvoj. Veleposlanica je ispričala i još pokoju anegdotu iz svog života, ističući pritom samu složenost svog studiranja u Beču, jer je morala i raditi uz studij kako bi pokrila troškove života.
Životni put poslje Beča je vodi u Zagreb, gdje nastavlja svoju akademsku karijeru. Početkom devedesetih, Cvjetković pristupa HSLS-u u čijim su redovima tada bili Budiša, Gotovac i ostali. Godine 2000. i službeno počinje njena politička i diplomatska karijera. Prvo kao zamjenice ministra vanjskih poslova, kasnije kao veleposlanice RH u Berlinu, potom kao veleposlanica u Grčkoj, da bi prije dolaska na mjesto veleposlanice u Beču obavljala funkciju glavne tajnice MVEP Hrvatske.

Na kraju razgovora nazočni su imali prigodu sudjelovati u diskusiji te veleposlanici Cvjetković posavljati pitanja. Pitanje koje je pobudilo najveće zanimanje je pitanje hrvatskog jezika i nastave na hrvatskom jeziku u austrijskim školama. Veleposlanica Cvjetković je istaknula kako je upoznata s tim problemom te kako se to pitanje mora riješiti na najvećoj razini između dvije države, ali će i Veleposlanstvo RH u Beču učiniti sve što je u njihovoj moći da se taj problem riješi na zadovoljavajući način.
Ono što se iz razgovora s veleposlanicom Cvjetković može zaključiti je to da Hrvati u Beču na mjestu veleposlanice imaju osobu koja poznaje austrijske prilike i pitanja koja se tiču hrvatske zajednice u Austriji, ali i osobu s ogromnim iskustvom, znanjem i voljom da se sva otvorena pitanja riješe.
Novi ciklus „Razgovora u Centru“ nastavlja se u prosinicu.

Preuzeto sa kroativ.at

Razgovor u Centru: Marijan Brajinović

Hrvatski centar i HKD NAPREDAK Austrija pozivaju na »Razgovor u Centru«

gost: min.savj. mag. dr. Marijan Brajinović

Tema: „Od ubogoga hrvatskoga studenta u Beču do gradišćanskohrvatskoga zeta, osnivača Austrijsko-hrvatskoga društva i ministerijalnoga savjetnika u Austrijskom ministarstvu gospodarstva, skeciji za turizam“

Razgovor vodi: Petar Tyran

_____________________________________________

Das Kroatische Zentrum und der KKV NAPREDAK Austria laden zum »Gespräch im Centar«

Gast: MR Mag. Dr. Marijan Brajinović

Das Gespräch steht unter dem Motto: “Vom armen kroatischen Studenten in Wien zum burgenländischkroatischen Schwiegersohn, Gründer der Österreichisch-Kroatischen Gesellschaft und Ministerialrat im Wirtschaftsministerium”

Gesprächsleitung: Petar Tyran

srijeda / Mittwoch, 07. 10. 2015, 20:00
Hrvatski centar – Kroatisches Zentrum
Beč/Wien 4., Schwindgasse 14

______________________________________________

Djelovanje Centra podupiraju / Das Kroatische Zentrum wird gefördert von: BKA, MA7, BMBF

Pozivnica Razgovor u Centru: Pal Lekaj i Nikola Brizić

Hrvatski centar i HKD NAPREDAK Austrija pozivaju na »Razgovor u Centru«

gosti: Pal Lekaj (zlatar i filigranist) i mag. Nikola Brizić (BHS-profesor)

Oba sugovornika – Pal Lekaj (Prizren, 1937.) kao zlatar i filigranist i mag. Nikola Brizić (Brač, 1932.) kao profesor engleskog, francuskog, talijanskog i ruskog jezika na Trgovačkoj akademiji (HAK) – došli su prije nekoliko decenija u Beč živjeti i raditi. Bili su uspješni, svaki u svojoj profesiji, a danas su angažirani i aktivni na drugim područjima. Zajednička im je sudbina doseljenika u Beč i dugogodišnje iskustvo kao pripadnici društva s „migrantskom pozadinom“.

srijeda / Mittwoch, 10. 06. 2015, 20:00
Hrvatski centar – Kroatisches Zentrum
Beč/Wien 4., Schwindgasse 14

Razgovor vodi: Filip Zloušić

_____________________________________________

Das Kroatische Zentrum und der KKV NAPREDAK Austria laden zum »Gespräch im Centar«

Gäste: Pal Lekaj (Juwelier, Gold- u. Silberschmied) und Mag. Nikola Brizić (BHS-Professor)

Beide Gesprächspartner – Pal Lekaj als Gold- und Silberschmied und Mag. Nikola Brizić als Professor für Englisch, Französisch, Italienisch und Russisch an der Handelsakademie – kamen vor einigen Jahrzehnten nach Wien, um hier zu leben und zu arbeiten. Sie stehen stellvertretend für eine ganze Generation von Zuwanderern und können sicher Einiges aus Ihrem reichen Erfahrungsschatz berichten.

Gesprächsleitung: Filip Zloušić

podupiranje/Förderung: BKA, MA7, BMBF

QR Code Business Card