Skip to content

Posts tagged ‘Radoslav Katičić’

Ova dva teksta o predavanju emer. prof. R. Katičića objavljena su u gradišćanskim “Hrvatskim novinama” u broju od 8.XI.2013. odnosno od 22.XI. 2013. Prenosimo ih s dopuštenjem urednika, Vama za informaciju i pomalo za “učenje” hrvatskog jezika na gradišćanski način.

Hrvati i Austrija kroz stoljeća (1)

KaticicBEČ — Prof. (emeritus) Radoslav Katičić održao je u Diplomatskoj akademiji, sebi svojstveno, predavanje o Hrvati i Austriji kroz stoljeća. Pa počnimo od onoga prvoga stoljeća karolinške Hrvatske, negdje s kraja 8. i početka 9. stoljeća tj. oko ljeta 800., a to je doba pokršćavanja Hrvatov i njihovoga priključenja Zapadu; bilo je to na rubu franačko-bajuvarske »Is­točne Zemlje«, a u to područje je spadala i Istočna marka tr krajina zvana Ostarrichi. Na ta način su, makar i u posred­nom zajedničtvu bili i Hrvati s »Austrijom«. Predavač nas je posebno upozorio na oca starohrvatske arhologije fra Luja Ma­runa ki je 1880-ih ljet otkrio starohrvatske grobe u Biškupiji kod Knina (i drugdje) i u nji grobna pri-darja (Beigabe) u vidu franačkoga oružja i bojne opreme. Sadašnjom arheološkom analizom (ka još nije došla niti do sveučilišnih udžbenikov!) Marunovih nalazov vidimo mi njih u potpuno novom svitlu:
U diblji sloji i u starijem dijelu groblja, pokopani su ljudi ki još ni­su bili kršćeni. Kasniji hrvatsko-karolinški grobi ukazuju svojimi arheološkimi nalazi na to da se ovde radi o frana­čki savezniki ki su od Fra­n­kov dostali njihovo specifično oružje (npr. karolin­ški meči i konjanička op­re­ma), budući da takovoga oružja i opreme nije bilo na slobodnom tržišću, pa su ga hrvatski vojno-plemenski poglavari mogli dostati isključivo na poklon od Frankov — svojih saveznikov, po svemu sudeći u franačkom pohodu protiv Avarov. U to vrime pada i pokršćavanje Hrvatov i to iz misij­skog centra Akvilejskoga Patrijarhata. Ovde bih nadodao još nešto na ono ča smo čuli o tomu na predavanju, a to je poda­tak da je sjeverozapadni dio današnje hrvatske pokršćen iz solnogradske biškupije, ča još jače veže dvi zemlje — Austriju i Hrvatsku. (Josip Seršić)

katicic i zlousic

Hrvati i Austrija kroz stoljeća (2)

BEČ — Svaki put kad je pro­fesor Katičić predavao ili u ku­loarima razgovarao o ovoj te­mi, uvijek je naglašavao činjenicu da su Istrani iz Pazinske knežije (tako se navodi na hrvatskom jeziku u Istarskom ra­zvodu [Grenzscheidungsurkunde]) ods. grofovije (Graf­schaft Mitterburg) bili oni Hrvati ki su „oduvijek bili pod A­ustrijom“. Oni su najprije bili pod Franačkom državom, a pod samom Austrijom sve do 1918. budući da je (austrijska!) povijest toga dijela Istre čitao­cem Hrvatskih Novin vjerojatno nepoznata, donosimo nje kratku kronologiju:
XII. st. Î Meinhard od Schwa­r­zenburga, gospodar Istre — po­stavlja temelje Knežije, a njegovi nasljedniki postaju grofi Gorički (von Gӧrz).
1366. Î Albert IV. (Gorički) počinje se predstavljati kao pazinski grof (1365. kao istarski grof).
1374. Î po njegovoj smrti, Pazinska knežija se ustrojava kao privatni posjed Habsburgovcev. Istarska knežija (Grafschaft) Isterreich bio je politi­čki pojam ki obuhvaća cijelu austrijsku Istru: širje pazinsko područje, istočni dio poluotoka sjeverno od Plominskoga zagorja, dio Ćićarije, širje pod­ručje Trsta (Triest).

katicic_publika1508.-23. Î Boj Cambraiske lige u Istri.
1532. Î kupuje Knežiju obite­lji Moscon. No ova opet pripadne Habsburgom.
1600. Î bankarska obitelj Fugger dobiva hipoteku (Pfand) nad Knežijom.
1615.-18. Î Uskočki boj u Is­tri. Hrvatske seobe u Knežiju.
1797. Î padom Mletačke Republike dobiva Austrija cijelu Istru i tada je Pazinska knežija prestala postojati.
Katičić je govorio o tom da je Austrija u Hrvati na Vojnoj granici vidila glavni rezervoar svoje vojske za brojne boje u zapadnoj Europi, iako je ta Krajina izvorno tribala braniti Habsburšku Monarhiju samo od Osmanlijov. Zatim kako je ona nastala iz ugovorene obaveze Ferdinanda I. da brani Hrvatsku. Nadalje, kako su financiranje obrane Vojne Granice preuzele nutarnjoaustrij­ske zemlje Kranjska, Štajerska i Koruška, ali su one simo sla­le i svoje časnike tr kako se je njom upravljalo Dvorskim Voj­nim Savjetom iz Beča i Graca.

Ambivalencija — to je bio glavni pojam ovoga predava­nja, a tim se je označila priroda hrvatskih odnosev prema Austriji, budući da je način vla­danja bečkih centralnih vlasti uvijek bio takov, da nije ispu­njavao hrvatska očekivanja. Po­sebno je istaknuto austrijsko nepriznavanje Hrvata u Dalma­ciji kim se je željilo prepričiti ujedinjenje te kraljevine s Hrvatskom i Slavonijom. Isto se je ponovilo i u Bosni (i Hercegovini) po okupaciji (1878.), kade pored svega onoga ča je učinjeno u korist Hrvatov u BiH, oni niti ovde nisu bili pri­znati, nego se je govorilo sa­mo o „katoličani“, pa se tako npr. ni u velikoj knjigi o BiH iz serije »Kronprinzenwerk« Hrvati ne spominju ni na jednom mjestu.
(Josip Seršić)

Predavanje Radoslava Katičića „Hrvati i Austrija kroz stoljeća“

Beč, 23. listopada – Danas je u svečanoj dvorani Diplomatske akademije u Beču održano predavanje „Hrvati i Austrija kroz stoljeća“. Predavanje je održao akademik Radoslav Katičić, profesor emeritus na Sveučilištu u Beču.

Akademik Radoslav Katičić, profesor emeritus na Sveučilištu u Beču, održao je danas u prepunoj svečanoj dvorani Diplomatske akademije u Beču predavanje „Hrvati i Austrija kroz stoljeća“. Govoreći o stoljetnim odnosima Hrvata i Austrije, akademik Katičić osvrnuo se je na početke hrvatske povijesti i vrijeme rađanja Kraljevine Hrvatske. Dakle, u vrijeme pokrštavanja Hrvata i prošlost koja je starija od same Austrije.

U ranom srednjovjekovlju hrvatski konjanici pod zapovjedništvom Karla Velikog sudjeluju u borbama s Avarima. U tom vremenu Hrvati preuzimaju kršćanstvo i postaju dio europskih kršćanskih naroda, a to su i danas. Svjedočanstva o počecima hrvatske povijesti mogu se pronaći u srednjovjekovnim grobovima i potvrđena su arheološkim istraživanjima. Od istraživanja fra Luje Maruna, utemeljitelja hrvatske arheologije, preko istraživanja arheologa Stjepana Gunjače, do recentnih arheoloških istraživanja ranosrednjovjekovnog groblja na nalazište Crkvina u selu Biskupija kod Knina. Na groblju u Biskupiji otkriveno je desetak kneževskih grobova s nalazima oružja, nakita i luksuzne konjaničke opreme karolinškog tipa. Svi ovi nalazi svjedoče o uskoj povezanosti hrvatskih velikaša s Karolinzima koji se pokrštavanjem Hrvata dodatno inteziviraju. Hrvati su s franačkim “Ostlandom” bili povezani i prije nego je na teritoriji franačkog “Ostlanda” nastala Austrija, istakao je akademik Katičić.

U kritičkom osvrtu na vladavinu austrijske dinastije Habsburg od 1527. godine, posebno u Dalmaciji, i po pitanju visokog školstva na njemačkom jeziku i Vojne krajine, kao i kompleksnim odnosima između Austrije i Ugarske, u kojima su Hrvati često dolazili u položaj između čekića i nakovnja, akademik Katičić je ukazao na ambivalentan odnos između Austrije i Hrvatske u prošlosti, ali i na povijesnu povezanost Hrvata i Austrije kako u daljnoj tako i u bližoj prošlosti. Hrvatsko-austrijski odnosi su danas jako dobri i treba ih dalje razvijati i to je zadaća koja je pred nama, završne su riječi akademika Katičića.

Predavanju akademika Katičića na Diplomatskoj akademiji nazočili su brojni ugledni uzvanici iz političkog i kulturnog života grada Beča koje je u uvodnoj riječi pozdravio prof. Filip Zloušić predsjednik HKD Napredak. Predavanje su organizirali HKD Napredak, Austrijsko-Hrvatsko društvo, Diplomatska akademija i Institut za Podunavlje i Srednju Europu.

U glazbenom dijelu programa nastupili su tamburaši iz sastava AKroBiH.

Tekst je preuzet sa www.kroativ.at.

Veranstaltung: Die Kroaten und Österreich durch die Jahrhunderte

Sehr geehrte Mitglieder und Freunde,

in der Zusammenarbeit mit der Österreichisch-Kroatischen Gesellschaft, der Diplomatischen Akademie Wien und dem Institut für den Donauraum und Mitteleuropa laden wir Sie gerne (wenn auch kurzfristig) zum Vortrag unseres Ehrenpräsidenten, em. Prof. Dr. Radoslav Katičić,
zum Thema “Die Kroaten und Österreich durch die Jahrhunderte”
am Mittwoch, den 23. Oktober um 18.30 Uhr
im Festsaal der Diplomatischen Akademie Wien (Favoritenstrasse 15a, 1040 Wien).

Weitere Informationen finden Sie in der beigelegten Einladung.

Wir freuen uns auf Ihr Kommen!

*********************************************************************

Poštovani članovi i prijatelji!

Rado Vas pozivamo (makar zbog objektivnih okolnosti kratkoročno) na predavanje našega počasnog predsjednika, em. prof. dr. Radoslava Katičića na temu „Hrvati i Austrija kroz stoljeća“.
Predavanje, organizirano u suradnji s Austrijsko-Hrvatskim društvom, Diplomatskom akademijom Beč i Institutom za Podunavlje i Srednju Europu,
bit će u srijedu 23. listopada/oktobra u 18.30h
u svečanoj dvorani Diplomatske akademije Beč (Favoritenstrasse 15a, 1040 Wien).
Predavanje će biti na njemačkom jeziku.

Radujemo se Vašemu dolasku!

QR Code Business Card