Skip to content

Posts tagged ‘1914’

Južni Slaveni i Prvi svitski boj (1)

Zahvaljujemo Hrvatskim novinama (gradišćanskim) iz kojih preuzimamo prvi članak vezan za gostovanje emer. prof. dr. Arnolda Suppan-a na “Razgovoru u Centru”.

Južni Slaveni i Prvi svitski boj (1)

Kako se u kartaškoj igri briškula (na istočnom Jadranu) ostavlja „karag za ultim“ (adut/Trumpf za kraj igre) — ta­ko je i na kraju RAZGOVOROV U CENTRU »1914. i Hrvati« došao na red i odgovarajući kapitalac: Arnold Suppan, ina­če potpredsjednik Austrijske akademije znanosti. Ovo ni­j­e bio njegov prvi nastup u CENTRU — čega ćedu se sjetiti neki slušači njegovih predavanj i čitaoci njegovih djel. Iako u ovi (pred)adventski tajedni kroz Centar tutnji pra­vi stampedo priredab, uz pogibelj da se publika zamori i pro­rijedi, ipak ih je bilo dost (kvorum) za razvijanje dinami­ke slušanja i pitanja o ovoj temi: Juž. Slaveni i I. svitski boj…
 
BEČ — Kada je bio predstavljen prof. em. dr. Arnold Suppan rečeno je da je (1945.) ro­djen u koruškom Šentvidu ob Glini (St. Veit an der Glan), a on je sām naglasio da njegovoga prezimena ima i u Hrvatskoj — npr. vlasnik (19.-20. stolj.) »Sveuč. knjižare Franjo Suppan«, Zagreb. Inače su brojna njegova djela ka se bavu (i) hrvatski tema, o čemu je bilo govo­ra pri raspredanju o njegovoj bio-bibliografiji.

Razgovor je zn­a­lački vodio Petar Tyran, a i publika je jur od prvoga časa sudje­lovala u tom. Bilo je najprije govora o stanju pred (I. svit.) bo­jem u zemlja ke su se za ta boj, svaka na svoj način i iz svojih uzrokov — pripravile (a ipak u njega nespremno srljale), pa o svim mogući uzroki boja, o „bojni partija“ u ti zemlja, o Sara­jevskom atentatu i Dragutinu Dimitrijeviću Apisu, Črnoj ruki i Mladoj Bosni i srpskoj heroizaciji Gavrila Principa s kim ovi upadaju u apsurdnu kontradikciju kada se sa srpske strane tvrdi, da Kraljevina Srbija s atentatom nije imala veze, a s dru­ge strane mu se u Republiki Srbiji (i Srpskoj) podižu spome­nici.
Pa o silnoj lavini knjig ka se je (pred i) kroz ovo jubilarno ljeto svalila na nas i onda o odabraniki med njevimi autori kako je Christopher Clark od koga je, kako Suppan veli, i sām mogao nešto naučiti. Bilo je onda govora i o staroj „Fischerovoj kontroverzi“ ka je izazvala prijepor historičarov tj. Historikerstreit zbog mazohističkoga stava (nekih) Nimcev ki su na sebe uzeli krivicu za I. svitski boj — još i u oni elementi u ki Nimci nisu krivi. Zanimljiv je bio i razvitak paralelizma dnevne politike i spomena na I. svitski boj, jer se je najprije govorilo da se takovo ča već ne more ponoviti — sve do izbija­nja ukrajinske krize. O tome i o Hrvati u boju — drugi put.
(nastavlja se/Josip Seršić) 
www.hrvatskenovine.at

Gespräch im Centar – Dr. Gerhard Baumgartner

Liebe Mitglieder und Freunde, derzeitige und die zukünftige,

KKV NAPREDAK Austria und das Kroatische Zentrum
laden herzlich zum

»Gespräch im Centar« zum Thema »1914 und die Kroaten«
Am Mittwoch, 7.5.2014 um 20:00 Uhr
Gast: Dr. Gerhard Baumgartner

Der aus Oberwart stammende Historiker und Journalist ist neuer Wissenschaftlicher Leiter des Dokumentionsarchivs des österreichischen Widerstandes (DÖW). Darüber hinaus ist er u.a. Lehrbeauftragter der FH Joanneum in Graz, Gründungsmitglied der Burgenländischen Forschungsgesellschaft, Mitarbeiter der Österreichischen Historikerkommission und war jahrelang sendungsverantwortlicher Redakteur für die ungarischen Volksgruppensendungen des ORF Burgenland.
Gesprächsleitung: Petar Tyran

********************************************************

Poštovani članovi i prijatelji, sadašnji i budući!

HKD Napredak i Hrvatski centar

pozivaju Vas srdačno
u srijedu 07.05.2014. u 20:00
na »Razgovor u centru« na temu »1914. i Hrvati«
gost: dr. Gerhard Baumgartner

rodom iz Borte (Oberwart), povjesnicar i žurnalist, novi direktor i znanstveni ravnatelj Dokumentarnog arhiva austrijskoga otpora (DÖW)
razgovor vodi: Petar Tyran

“1914. i Hrvati” – Akademik Srećko Džaja gostovao u Hrvatskom centru

Tekst i fotografije preuzeti sa www.kroativ.at.

U organizaciji Hrvatskog centra i HKD Napredak u prostorijama Hrvatskog centra protekli tjedan je gostovao dr. Srećko Matko Džaja. Bilo je to još jedno u nizu istaknutih gostovanja na temu “1914. i Hrvati”.

Srećko Džaja je ugledni povjesničar, doktor filozofije i teologije, član ANUBiH i njemačkog društva Verband der Osteuropahistoriker. Studirao i promovirao je u Sarajevu, bio je znanstveni suradnik na Sveučilištu München na Institutu za povijest istočne i jugoistočne Europe. Autor je brojnih znanstvenih djela i članaka o povijesti Bosne i Hercegovine.

big_srecko_dzaja

Razgovor s dr. Džajom je vodio predsjednik HKD Napredak Filip Zloušić, a istaknuti gost bio je i profesor Radoslav Katičić, počasni predsjednik HKD Napredak u Beču. Kroz jednoipolsatni razgovor dr. Džaja se dotaknuo mnogih tema vezanih za razdoblje Prvog svjetskog rata, točnije 1914. Godinu. Ali na incijativu sugovornika govorio je i o mnogim drugim temama, od kojih su neke i danas vrlo aktualne.

Razgovarajući o vlastitoj literaturi, dr. Džaja se posebno dotaknuo knjige ‘Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine’ kapitalnog djela o povijesti Bosne i Hercegovine. Spomenuo je i bosanske franjevce te trenutno dosta medijski eksponirani pojam „daidže“, aludirajući pritom na Stockholmski sindrom. Dr. Džaja smatra kako je uređenje Bosne i Hercegovine po uzoru na Švicarsku jedno od mogućih rješenja koje bi donijelo stabilnost. Osvrnuo se pritom i na Hrvatsku, usporedivši je sa Španjolskom, a lustraciju je naveo kao jedino pravo rješenje.

Razgovor u Hrvatskom centru s dr. Džajom je nastavak niza gostovanja i predavanja uglednih znanstvenika na temu “1914. i Hrvati” koja će se održavati kroz cijelu godinu.

Tekst i fotografije preuzeti sa www.kroativ.at.

“1914. i Hrvati” – Srećko Džaja u Hrvatskom centru

Prošle srijede je u Hrvatskom Centru Beč održan još jedan „Razgovor u Centru“ na temu „1914. i Hrvati“. Ovaj put ugostili smo sugovornika iz grada koji je ostao upamćen po atentatu na prijestolonasljednika, što se u brojnim povijesnim udžbenicima navodi kao povod Prvom svjetskom ratu. Iz Sarajeva nam je došao akademik Srećko Matko Džaja, ugledni povjesničar, doktor filozofije i teologije, član ANUBiH i njemačkog društva Verband der Osteuropahistoriker. Studirao i promovirao je u Sarajevu, bio je znanstveni suradnik na Sveučilištu München na Institutu za povijest istočne i jugoistočne Europe. Autor je brojnih znanstvenih djela i članaka o povijesti Bosne i Hercegovine.

dzaja 2

Razgovor s njim vodio je predsjedink HKD Napredak Filip Zloušić, a u publici je sjedio i njihov uvaženi kolega prof. Katičić. Petar Tyran je poželio srdačnu dobrodošlicu prof. Džaji, koji je pritom poklonio svoju knjigu „Eseji, razgovori, polemike, prijevodi“ biblioteci Hrvatskog Centra. Prof. Zloušić je prof. Džaju predstavio kao svog bivšeg profesora u Sarajevu, dok je prof. Džaja naveo prof. Katičića kao svoj uzor u bavljenju poviješću, na način da izvore prikaže iz više vizura. Svoja povijesna istraživanja prof. Džaja je sveo pod nazivnik „histriografija diskurza“, te u svjetlu toga smatra da Gradišćanski i bosanski Hrvati pripadaju istom povijesnom krugu.

U svojoj trilogiji „Konfesionalnost i nacionalnost BIH“, u prvom dijelu bavio se bosanskim katolicima, drugi dio je povijesna perspektiva BIH konfesionalnosti, dok se treći dio odnosi na austrougarsko razdoblje u BIH, koji se i izravno tiče teme „Razgovora u Centru“. Tako je u svom istraživanju utvrdio da je organizacija „Mlada Bosna“, čiji je pripadnik bio atentator Gavrilo Princip, brojala 200 učenika, od toga 140 srpske nacionalnosti, 40 muslimanske te 20 Hrvata. U svojoj formativnoj fazi do 1908. godine „Mlada Bosna“ je bila velikosrpski orijentirana, utvrdio je akademik Džaja. Od 1908. do 1912. slijedi politička faza, kada se organizacija orijentirala na prosvijećivanje. U svojoj se trećoj fazi „Mlada Bosna“ okrenula revolucionarstvu, kada postaje teroristička organizacija, koja šalje Principa ubiti Franju Ferdinanda. Tijekom trajanja Humboldtove stipendije, akademik Džaja bavio se istraživanjem jugoslavenstva i položajem pojedinih nacionalnih skupina unutar njih. Tako je utvrdio da je retorika prve Jugoslavije počivala na nacionalizmu,a druga na socijalizmu.

dzaja 1

Iako je Austorugarska nastojala spojiti BIH s ostatkom Europe, od 1914. BIH postaje i ostaje do dana današnjeg izolirana zemlja. Srpski studentu u BIH, po mišljenju akademika Džaje, politički su bili protiv vlasti Austrije, dok su muslimani u BIH 1916. čak išli do cara u Beč, kako bi izrazili svoje neslaganje s novom Jugoslavijom. Isto tako, iznio je zanimljivu teoriju kako je srpska vlada tijekom 1. svj. rata plaćala britanskim novinarima za tekstove koji bi Srbe prikazali u pozitivnom tonu.

Zanimljivo predavanje prof. Džaje popratila su i pitanja iz publike, kao dokaz da je tema Prvog svjetskog rata još uvijek intirgantna i stoljeće nakon.

Razgovor u Centru – 1914. i Hrvati

Hrvatski centar i HKD NAPREDAK Austrija pozivaju na »Razgovor u Centru« na temu »1914. i Hrvati«

gost: sveuč.prof. dr. Alojz Ivanišević
Povjesničar i teolog, rodom iz Nove Gradiške (HR), studirao i promovirao u Beču, profesor na Institutu za istočnoeuropsku povijest bečkoga Sveučilišta; težišća znanstvenoga djelovanja: nacija, religija i konfesija u istočnoj i južnoistočnoj Europi, kulturna i socijalna povijest južnoistočne Europe kao i pisana povijest te regije.

razgovor vodi: Petar Tyran

Hrvatski centar u suradnji s HKD-om Napredak Beč posvećuje cijelu seriju predavanja i diskusija na temu „Prvi svjetski rat i Hrvati“ i u tu svrhu poziva stručnjake, prije svega i povjesničare iz Austrije kao i susjednih zemalja, tako npr. i iz Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

_____________________________________________

Das Kroatische Zentrum und der KKV NAPREDAK Austria laden zum »Gespräch im Centar« zum Thema »1914 und die Kroaten«

Gast: a.o. Univ. Prof. Dr. Alojz Ivanišević
Der aus Kroatien stammende Historiker und Theologe studierte und promovierte in Wien, wo er auch die universitäre Laufbahn einschlug und zum a.o. Universitätsprofessor am Institut für Osteuropäische Geschichte der Universität Wien ernannt wurde.

Gesprächsleitung: Petar Tyran

srijeda / Mittwoch, 12. 03. 2014, 20.00h,
Hrvatski centar – Kroatisches Zentrum, Beč/Wien 4., Schwindgasse 14

_____________________________________________
podupiranje/förderung: BKA,  MA7, BMUKK

Razgovor u Centru – 1914. i Hrvati

Hrvatski centar i HKD NAPREDAK Austrija pozivaju na »Razgovor u Centru« na temu »1914. i Hrvati«

gost: dr. Dinko Šokčević, povjesničar i kroatist (rodom iz Baje, HU), koji povijesnoznanstvena djela piše na hrvatskom i mađarskom jeziku. Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu i Instituta za povijest Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. Ravnatelj je nedavno otvorenoga Mađarskoga (kulturnog) instituta u Zagrebu.

razgovor vodi: Petar Tyran

Hrvatski centar u suradnji s HKD-om Napredak Beč posvećuje cijelu seriju predavanja i diskusija na temu „Prvi svjetski rat i Hrvati“ i u tu svrhu poziva stručnjake, prije svega i povjesničare iz Austrije kao i susjednih zemalja, tako npr. i iz Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

_____________________________________________

Das Kroatische Zentrum und der KKV NAPREDAK Austria laden zum »Gespräch im Centar« zum Thema »1914 und die Kroaten«

Gast: Dr. Dinko Šokčević. Der Historiker und Kroatist (Baja, Ungarn) wird das Jahr 1914, die Folgen und Auswirkungen aus ungarisch-kroatischer Sicht beleuchten. Er ist Leiter des vor Kurzem eröffneten Ungarischen Kulturinstitutes in Zagreb.

Gesprächsleitung: Petar Tyran

srijeda / Mittwoch, 12. 02. 2014, 20.00h
Hrvatski centar – Kroatisches Zentrum
Beč/Wien 4., Schwindgasse 14
podupiranje/förderung: BKA,  MA7, BMUKK

QR Code Business Card