SRETAN USKRS,
najveći blagdan kršćanstva!

Onima koji ne slave Uskrs želimo
da u nama prepoznaju iskrenu ljubav i veselje ovoga slavlja!

HKD Napredak Austrija
- Glavna podružnica Beč
- Podružnica Graz
- Podružnica Tirol

Srdačno Vas pozivamo (u suradnji sa Hrvatskim Centrom) na slijedeći „Razgovor u Centru“ u srijedu 11. travnja/aprila u 20h u prostorijama Hrvatskog Centra (1040 Wien, Schwindgasse 14).

Ovaj puta gost nam je uspješni poduzetnik gospodin RADOVAN REMIĆ – jedan od najvećih distributera šećera u Austriji. Njegovi proizvodi šećera poznati su i na njemačkom tržištu.

Vlasnik je gastro-lokacija Daniels Cafe-Bar kao i transportne kompanije RMS Remić-Reisen. Gospodin Remić ima svoju tvrtku i u Republici Hrvatskoj.

Nedavno je izgradio etno-selo u Rami na granici Hercegovine i Bosne, na razvođu jadranskog i crnomorskog sliva u selu Mejnik. Time se zalaže za očuvanje tradicionalnog ramskog načina života, stanovanja, odijevanja, hrane i time doprinosi ekonomsko-turističkom razvoju ovoga kraja.

Gospodin Remić je veliki poklonik kulture.

Dakle, dođite, upoznajte ga izbliza i postavite 
mu neko zanimljivo pitanje!

Više informacija pronaći ćete na http://ruc.napredak.at/

Težišta Akademije su:
1) Intenzivno učenje njemačkog jezika. Po četiri nastavna sata  dnevno (ukupno 75) u 3 radne grupe od po 10-12 učenika.
2) Organizirano upoznavanje Beča i Austrije u popodnevnim i večernjim satima: a) povijest, kultura, znanost – posjeti najvažnijim muzejima i znamenitostima grada Beča. Jednodnevni izlet u Wachau (područje pod zaštitom UNESCO-a kao prirodna i kulturna baština); b) gospodarski, socijalno-politički, obrazovni i medijski život – posjet i razgovori u gradskoj vijećnici, saveznom parlamentu, Diplomatskoj akademiji, posjet dnevnim novinama „Die Presse“, Company Day u velikim koncernima kao Erste Group, HERZ Armaturen ili STRABAG, susreti s ljudima iz javnog, gospodarskog, političkog, sindikalnog života, sa sponzorima, itd.
3) Razgovori i diskusije na teme: EU, globalizacija, međunarodna suradnja i moja domovina, studij i izgledi za budućnost.
Susreti s veleposlanicima Bosne i Hercegovine i R. Hrvatske također su ustaljena točka Akademije, te Napretkova večer, razmjena mišljenja, diskusije o studiju i izgledima za mlade u budućnosti uz sudjelovanje uglednih profesora i znanstvenika. Naravski, bit će vremena i za slobodne aktivnosti, druženje i zabavu.
Organizator HKD Napredak Austrija, uz gore navedeno, osigurava:
smještaj s punim pansionom u dvokrevetnim i jednokrevetnim sobama u kvalitetnom studentskom hotelu, kvalitetnu i pouzdanu organizaciju Škole od polaska iz Mostara, Sarajeva, Tuzle i Zagreba do povratka doma (jedan asistent Akademije stalno je zadužen za studente), zdravstveno osiguranje za vrijeme boravka u Beču, kartu za gradski prijevoz, ulaznice i vođenje za planirane posjete muzejima i drugim znamenitostima.
Od polaznika Akademije se očekuje:
Spremnost za učenje njemačkog jezika i ostalih ponuđenih sadržaja, odgovorno i kolegijalno ponašanje u grupi, kao i spremnost na suradnju u duhu HKD Napredak. Cijena Akademije iznosi 1.600 eura po polazniku. Polaznici Akademije plaćaju participaciju u iznosu od 500 eura. Ako se ne skupi dovoljno sponzorskih sredstava participacija može biti nešto povećana.
Testiranju mogu pristupiti svi redoviti studenti i postdiplomci, te ovogodišnji maturanti a  preporučujemo naročito onima koji će od jeseni studirati u Beču. Testiranje znanja njemačkog je važan, ali ne jedini preduvjet. Uvažavat će se i zahtjevi sponzora kao i aktivnost u Napretku.
Testiranja (i detaljnije informacije) bit će održana kako slijedi:
- ZAGREB u petak 30.03.2012. u 19 h u prostorijama Napretkovog kulturnog centra,  Bogovićeva 1/I, Zagreb. Prijave na: tel. 01/4813 156 ili e-mail napretkovkulturnicentar@hi.t-com.hr

- TUZLA u ponedjeljak 02.04.2012. u 15h u amfiteatru KŠC u Tuzli. Prijave na tel. 035/272-061 od 10 do 14 sati ili e-mail hkd.napredak.tz@bih.net.ba
- SARAJEVO u utorak 03.04.2012.  u 15h u Klubu Lira, Pehlivanuša 1. Prijave na mail stipendije@napredak.com.ba ili tel. 033 213 768
- MOSTAR u srijedu 04.04.2012. u 15h u amfiteatru Građevinskog fakulteta – kampus Sveučilišta, učionica A, prvi kat. Prijave na e-mail  stipendije@napredak.com.ba  ili tel. 033 213 768
Zainteresirani se trebaju prijaviti za testiranje s osobnim podacima (ime i prezime, mjesto prebivališta i mjesto studiranja) na navedene adrese ovisno gdje žele ići na testiranje. Krajnji rok za prijavu je 1 dan prije testiranja.

Posebnost Napretkova pokladnog sijela jest da počinje od ručka (majke kuharice ostave kod kuće kuhinju hladnu) i traje do večeri. Obično se okupe cijele obitelji. Tu su i raznovrsne maske i šminke, pjesma, igra, šala, vicevi i druženje. A toga nam nikad dosta u ovom svijetu ubrzanom i punom raznoraznih, opravdanih i suvišnih pritisaka i briga.

Vrlodobrom raspoloženju doprinijeli su članovi tamburaške sekcije „AKroBiH“. Posebnu radost  pružili su tamburaši juniori svojim sve boljim sviranjem i pjevanjem i zrelim, samopouzdanim nastupima. Na ovom mjestu čestitke i roditeljima i učiteljima.
Vrijedi spomenuti i nastup Marka Ikića s egzotičnom instrumentom ukulele.

Ovakvo sijelo obvezatno uključuje i dobro jelo i piće. Za to su se i ovaj puta pobrinule vrijedne domaćice i Napretkovi suradnici. Po lijepom Napretkovom običaju, ostatak od priloga za jelo i piće ide redovito u Fond za stipendiranje „fra Ivan Franjo Jukić“.

Ugođaj sa sijela dijelom je zabilježio i naš suradnik fotoaparatom!

PS!
I na ovoj priredbi Društvo je steklo jednoga novoga člana. Čestitamo!

Powered by WordPress Facebook Grabber

Nakon čitanja pozdravnog pisma mons. Franje Topića, predsjednika Središnje uprave  HKD Napredak skupštinarima se prigodnim riječima obratila mr. Ivana Karanušić, savjetnica u Veleposlanstvu R. Hrvatske u Beču.

Dokumentarni film o Napretku „Priča uspjeha“, koji je potom prikazan, još je jednom potvrdio i istakao neprikosnovenu ulogu Napretka u razvitku kulture i umjetnosti, te podsjetio nove i stare članove na važnost očuvanja aktivnog djelovanja udruge u zemlji i inozemstvu. Nekoliko nobelovaca, stotine pitomaca i tisuće onih koji posredno i neposredno profitiraju od Napretka, daju motivaciju za daljnju još srčaniju aktivnost.
Predsjednik Zloušić podnio je izvješće o radu Društva u protekle tri godine. Ovdje malo sumarno podsjećanje: Godišnje su održavana po tri turnusa tečaja njemačkog jezika od po dvije-tri grupe s 20-30 polaznika. Iz područja zabave, druženja i integracije tu su redovita pokladna sijela, predbožićna sijela, „Hrvatska nedjelja“ u župi Mariabrunn, priredbe u suradnji sa „Volkstanzkreis Siena“ i sl. Iz oblasti kulture, umjetnosti, politike i sl.: „Koncert prijateljstva – mladih umjetnika iz BiH“, suorganizacija koncerta 100 tamburaša „Šokačka rapsodija“, suorganizacija Festivala hrvatske glazbe u Beču, predstavljanja knjiga, predavanje o J. Ruđeru Boškoviću (o povodu 300-godišnjice rođenja), nekoliko gostovanja kazališta iz R. Hrvatske, izložba H. Hemeteka, podijska diskusija “BiH i Daytonski sporazum” s prominentnim gostima iz svijeta politike, više sudjelovanja na priredbama Gospodarske komore Beča i udruge ECO-migra za male poduzetnike iz doseljeničkog miljea. Serija tribina Razgovor u Centru (suradnja sa Hrvatskim Centrom) privukla je brojnu i raznoliku publiku a na podiju su bili zanimljivi i ugledni gosti kao plivačka obitelj Jukić, prof. V. Haklik, violinist; dr. Franz Vuketich; mr. Davor Sertić, poduzetnik, KommR Brigitte Jank, predsjednica Gospodarske komore Beča; Anica Matzka-Dojder, zastupnica u gradskom i pokrajinskom saboru Beča; mr. Slavko Ninić, voditelj benda; dr. mult Branko Katalinić; dr. Franjo Topić, mr. Terezija Stojsits, pučka pravobraniteljica; Willi Resetarits, doajen rok-glazbe u austriji; dr. Katharina Brizić, lingvist; dr. Hannes Swoboda, zastupnik EU-parlamenta; mr. Paul Blagus, poduzetnik; Nj. E. Haris Hrle, veleposlanik BiH u Beču.
Studentski klub je također napravio par priredaba a Tamburaška grupa AKroBiH je uspješno nastupala na Napretkovim priredbama kako i izvan Društva. Uz to je zaživjela i škola tambure pa su i juniori već imali par nastupa. Njima se priključuju i mladi koji pohađaju školu gitare.

Posebno vrijedi istaknuti učinak Fonda za stipendiranje „Jukić“: tri Ljetne škole za studente iz domovine s ukupno 90 polaznika i troškovima od cca € 100.000 i 38 stipendija u ukupnom iznosu od  € 20.000.

U proteklom mandatu svečano je obilježena i 15-godišnjica Podružnice s mnogim uvaženim gostima iz svijeta gospodarstva, politike i javnog života. To je bila prigoda za svojevrsni osvrt na život i rad Napretka u Beču i primjerena priznanja i zahvale zaslužnim članovima, prijateljma i podupirateljima.
Rado podsjećamo da je 2010. godine pokrenuta i podružnica u Innsbrucku.

Zadovoljni izvješćem o radu Društva kao i financijskim izvješćem Skupštinari su ih usvojili te potom razriješili dotadašnje predsjedništvo.  Uslijedilo je glasovanje za nove članove predsjedništva te su jednoglasno izabrani sljedeći članovi: za predsjednika – prof. Filip Zloušić, 1. dopredsjednik- mr.sc. Mario Ljevar, 2. dopredsjednica – dr. Ana Stahov, blagajnica- mr. Ružica Čubela, tajnik- Robert Tomić te Tina Vlašić i mr. Lidija Lovrinović. Nadzorni odbor i dalje čine dipl. inž. Frano Gattin i dipl. inž. Vojko Debeljak.
U nastupnoj riječi, stari/novi predsjednik Filip Zloušić zahvalio se na ukazanom povjerenju njemu i suradnicima i naglasio još jednom očaranost i fascinaciju Napretkom te entuzijazam za radom koji ne prolazi s godinama nego naprotiv biva sve veći.
Novi tajnik u predsjedništvu, Robert Tomić izražava nadu da će svojim radom i zalaganjem moći pomoći u očuvanju glavne Napretkove ideje promicanja kulture, a dopredsjednik Mario Ljevar iznosi : „Osnovna motivacija za aktivni rad u Napretku mi je bila podržati Napredak u njegovom uspješnom dugogodišnjem radu i zalaganju na području obrazovanja i kulture, kao i optimizam koji Napredak daje, ne samo za svoje članove, nego i za one koji će kroz stipendije i ljetne škole u Beču doći po prvi puta u dodir s Napretkom i iskusiti dobru energiju kojom Napredak zrači.
Osim planiranih projekata i rada za 2012. godinu, veliki cilj nam je pronaći nove, veće prostorije za rad Napretka i povećati broj članova i suradnika, a samim time otvoriti vrata za nove, dodatne projekte.“
Ugodno druženje i prigodni domjenak nastavljeni su uz glazbenu pratnju tamburaškog sastava AKroBIH.
Čestitamo izabranom predsjedništvu i želimo uspješan rad!

Powered by WordPress Facebook Grabber

Nakon RuC sa našim gostom Ivicom Vastićem, novinarka Snježana Herek napravila je prilog za radio Glas Hrvatske u emisiji “OVDJE HRVATSKA, A TKO JE TAMO?”. Poslušajte snimak ovdje.

Bogatu igračku karijeru gradi prvenstveno u Austriji, ali i u njemačkoj Bundesligi, kao i u Japanu. Obitelj je, naglasio je Vastić, izuzetno važna za uspjeh na svim životnim poljima. Ispreplitanje karijere nogometaša i obiteljskog života vješto balansira jasnim postavljanjem prioriteta te stremi  mirnoći razlikovanja i definiranja stvari na koje može utjecati i onih koje su neminovne pritom razlučujući  jedne od drugih.  Kao Hrvat iz Kaštela kod Splita, a i Austrijanac od sredine 90-tih godina, priznaje kako gaji jednaku ljubav spram obje države. Dotaknuo se i teme integracije te nužnosti učenja jezika kao primarnog faktora njene uspješne provedbe. Mladim nogometašima poručuje da je recept za uspjeh strpljenje, te predana vjera i rad.
Zainteresirani posjetitelji postavljali su najrazličitija pitanja: od detalja utakmica s početka karijere, pa sve do prognoza za iduće Europsko prvenstvo. Na kraju, nije izostalo ni obvezno dijeljenje autograma, te fotografiranje s obožavateljima.

Razgovor je vodio mr. Mario Ljevar, a za glazbeni okvir pobrinuo se već ustaljeni dvojac Slavo Tomaš za klavirom i Luka Gudelj, tenor.
Na kraju „Razgovora …“ g. Filip Zloušić predsjednik Glavne podružnice Beč predao je gostu večeri g. Vastiću u znak sjećanja i zahvalnosti knjigu „Sportsko društvo  NAPREDAK Sarajevo 1994.-2004.“ autora Franje Božura i kreševsko potkovano jaje „osedlano“ Napretkovim znakom.
Vrijedi napomenuti da je i ova priredba okupila mnogo nove publike, te da je Napredak na kraju večeri dobio dva nova člana.

RuC – Ivica Vastic:

Powered by WordPress Facebook Grabber

- Ja sam prioritetno s najvišim dužnosnicima Vlade RH vodio razgovore o kulturi i pomoći Hrvatima u BiH u toj oblasti, apsolutno svjestan kako se Hrvatska u posljednje vrijeme i u razdoblju vladavine HDZ-a opredijelila za dominantu politiku pomoći Hrvatima u BiH upravo u sferi kulture, zdravstva, obrazovanja i povratka. Čini mi se sasvim logičnim da sam nametnuo tu temu i  želio se upoznati kako nova Vlada premijera Zorana Milanovića, u razdoblju teške financijske krize, promatra i misli pomagati Hrvatima u BiH. Odmah moram kazati, moji su dojmovi vrlo povoljni. Razgovarao sam s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić, ministrom sporta i obrazovanja Željkom Jovanovićem i ministricom kulture Andreom Zlatar. Prema onome što sam čuo, odnos Vlade RH prema Hrvatima u cijeloj državi BiH će biti transparentniji, konkretniji , kompletniji i sveobuhvatniji. To će biti odnos prema Hrvatima u cijeloj BiH pa, rekao bih, pravedniji nego što ga je prijašnja Vlada imala.  Šefica hrvatske diplomacije gospođa Pusić ima vrlo korektan stav prema BiH, iznimno je dobro upućena u političku zbilju i svu složenost odnosa u našoj zemlji. Ali, ipak treba sačekati i vidjeti kakva će djela biti. Znam da će ovo izazvati kod nekih gnjev i nezadovoljstvo i da će krivo tumačiti, ali ja moram kazati kako je težište dosadašnje pomoći pa i političkih odnosa bilo usmjereno pretjerano prema Hercegovini što pokazuju brojni podaci i činjenice. Naravno, situacija je u BiH komplicirana, na sceni tri nacionalna politička i druga korpusa, po Ustavu ravnopravna i s različitim političkim koncepcijama. Nitko ne gaji iluzije da je BiH složena zemlja i da postoje različiti pogledi na njezinu budućnost i uređenje iz Banje Luke, Mostara ili Sarajeva. Što se Hrvata tiče, ja mislim da je vrlo bitno, i to sam zamolio ministricu Pusić, da se prošire vidici na čitavu BiH. Smatram kako s njezine strane neće biti nikakvih problema, ona odavno razumije stanje, položaj i interese svih Hrvata u BiH, ali i strateške interese hrvatske države. E, sada kako će se to pragmatično provoditi, ostaje za vidjeti. U mnogome to ovisi i o Vladi BiH. Rečeno je da cijeli vrh Hrvatske Vlade uskoro dolazi u BiH i odlučan je pokušati riješiti otvorena pitanja između BiH i Hrvatske. Bit će to prvi službeni odlazak Milanovićeve Vlade izvan RH, što je već i simbolički važno, ali se čeka partner, odnosno novo Vijeće ministara BiH.

Jeste li u kontekstu pomoći hrvatskim kulturnim institucijama i društvima u BiH tražili i veću i konkretniju pomoć Napretku?

- Napretku treba pravedna i zaslužena potpora, a ne nikakve privilegije. Mi razumijemo tešku gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, zahvaljujemo na dosadašnjoj vrlo značajnoj pomoći , međutim, ja sam sebi kao predsjednik Napretka uzeo za pravo provjeriti kod novih hrvatskih vlasti njihovo opredjeljenje za jačanje kulture u Hrvata na cijelom području BiH i pomoći konkretnim projektima koji su vitalni za opstanak Hrvata u ovoj državi. Mi zapravo samo želimo da se poštuje kriterij uspješnosti i rezultata rada i da se kod svake podjele, makar i skromnih, sredstava vodi računa o onima koji se požrtvovano i uspješno bore za hrvatsku kulturu i promoviranje nacionalnih interesa u cijeloj BiH. HKD Napredak je prevažan, on se dokazao i zaslužuje barem ravnopravni status, što često nije imao niti u Zagrebu niti u Mostaru. Moram kazati kako sam vrlo zadovoljan razgovorima s ministricom kulture prof. Zlatar. Ona poznaje rad Napretka i voli naše društvo. Niti jednoga trenutka nisam posumnjao da će pomoći koliko god to bude u njezinoj moći. Također, i ministar obrazovanja i sporta Jovanović je podržao projekt Vrhbosanske nadbiskupije, Franjevačke provincije i Napretka o osnivanju Vrhbosanskoga sveučilišta. To bi bila kontinuirana pomoć jer je i prošla Vlada obećala potporu, a bez njihove pomoći mi ne možemo krenuti u realizaciju iznimno važnoga projekta za Hrvate u BiH. Svi su podržali Napredak i projekte iz oblasti kulture i obrazovanja i sada slijedi vidjeti što će od tih obećanja bit i ispunjeno. Želio sam ih uvjeriti daje za RH lakše, učinkovitije i jeftinije promicati hrvatsku kulturu u BiH preko Matice, drugih društva i Napretka nego to raditi izravno iz RH. Uostalom, mi smo to svi i dosad činili.

Rijaset IZ-a BiH je ovih dana silno optužio kardinala Vinka Puljića da širi laži, vrijeđa “komšije” Bošnjake muslimane i nepotrebno radikalizira problem vehabijskoga pokreta, odnosno širenje islamskoga radikalizma. Kardinal je te optužbe odbacio, međutim, ostaje gorak okus da neki možda žele spočitati i posumnjati u kardinalovo opredjeljenje za jačanje i opstanak BiH, njegov doprinos izgradnji mira i povjerenja među narodima u BiH. Kako Vi komentirate ove međusobne verbalne prepiske?

- Moram priznati kako nerado komentiram takve stvari jer je to osjetljiv problem i nelagodno je ulaziti u probleme druge vjerske zajednice. Odmah se suočite s negodovanjem i negativnim reakcijama. U BiH se često miješaju nacionalna i politička pitanja s vjerskim. Ljudi su jako osjetljivi na ta pitanja i najčešće ljudi samo gledaju na čijoj ste strani, pa bi stoga i meni bolje bilo šutjeti, ali to je linija manjeg otpora. Bilo bi krivo i nekorektno posumnjati i dovesti u pitanje kardinalovo opredjeljenje za mir i jačanje države BiH. Odgovorno tvrdim da je Katolička crkva, na čelu sa nadbiskupom Vinkom Puljićem, dala veliki doprinos opstanku BIH i sada je istinski i iskreno opredijeljena za cjelovitu državu BIH. Nebrojeno smo puta to dokazali konkretnim humanitarnim akcijama i lobiranjima po svijetu, raznim porukama. Neki drugi se ponašaju kolebljivo, nemaju viziju ili se žele zatvoriti u entitetske tvorevine. Katolička crkva nikad nije oklijevala niti imala rezervnu opciju osim cjelovite države. I ovih dna je to Vatikan potvrdio. U tom smislu optužbe na račun kardinala Vinka Puljića su neprihvatljive i anakrone. S druge strane, smatram kako nije trebalo doći do javnih rasprava. Sporna pitanja trebali bi u miru uz kavu rješavati poglavari Katoličke crkve i Islamske zajednice. Mišljenja sam da imamo previše napetosti od politike da bi je trebali još dodavati i vjerski poglavari. Njihovo je poslanje ipak mirotvorstvo, naravno na dobrim i iskrenim temeljima. Ali, treba otvoreno kazati kako problem mudžahedina i vehabija postoji i on je, prije svega, problem Islamske zajednice u BIH, i još više državnih institucija. Problem postoji, to se ne može osporiti niti negirati. Ja sam i 1993. godine kazao tadašnjem predsjedniku Vlade BiH Harisu Silajdžiću da, ako vehabije dođu u BiH i to iziđe u svjetsku javnost, BiH se neće nikada moći oprati od toga. Na kraju, bez obzira na sve probleme, mislim da je vrlo važno razvijati dijalog i prijateljske odnose. I dalje smatram da je poslanje BiH dijalog i ekumenizam. Nitko ne može biti sretan ako su drugi pored njega nesretni.

Upravo se na zagovoru za dijalog i praštanje “branio” banjolučki biskup dr. Franjo Komarica kada su ga mnogi optuživali što je od Milorada Dodika na Dan RS-a primio Orden časti. Smatrate li Vi da je biskup postupio ispravno?

- Prvo ću reći da osobno biskupa Franju Komaricu izuzetno cijenim, smatram ga herojem i velikim čovjekom. No, smatram da je šteta što je primio taj orden. Da se razumijemo, Dodik je legalni predsjednik RS-a, koliko god se to nekome sviđalo ili ne. Biskup ili bilo tko drugi se mora s njim sastajati, ali je drugo primati orden. Dan RS-a 9. siječnja nije nikakav daytonski RS, nego da bude jasnije, to je osnivanje “SAO Krajine”. Ona je poubijala na tisuća Hrvata, Bošnjaka i protjerala s njihovih stoljetnih ognjišta više od 200 tisuća Hrvata, zatim Bošnjaka. Neistina je i to izrečena u našoj zemlji od predsjednika Srbije Borisa Tadića, koja je također sudjelovala vrlo izravno u stvaranju svih SAO i u svim ubijanjima, da je RS odgovor na stvaranje samostalne BiH. Pa referendum je bio 29. veljače i 1. ožujka 1992. Dakle, to je krivotvorenje povijesnih činjenica. Praštati apsolutno treba, međutim, za praštanje i u ispovijedi se traži da se netko pokaje i da nadoknadi štetu. Ako to učini Dodik i vlast u RS-u, onda se može ići dalje.

Razgovarao: Antun Mrkonjić
Dnevni list, 2.2.2012., str. 7