Skip to content

Rubrika ‘Zanimljivosti iz medija’

Oslobođenje o Ljetnoj akademiji 2016

Oslobođenje je 29.8.2016 pisalo o Ljetnoj akademiji 2016, pa za vas prenesimo tekst.

oslobodjenje_29-8-2016_clanak-ljetna-akademija

Slobodna Dalmacija o Ljetnoj akademiji 2016

Slobodna Dalmacija je pisala o nama, pa za vas prenesimo tekst.

Slobodna-Dalmacija_napredak-ljetna-akademija

U Oslobodjenju o Ljetnoj akademiji

U Oslobodjenju izašao je tekst o Napretkovoj ljetnoj akademiji u Beču pa ga prenosimo.

oslobodjenje_napredak

Pogledajte emisiju HEMA TV-a o Napretkovoj akademiji u Beču

HEMA TV boravila je u Beču na početku Napretkove ljetne akademije. Snimili su jednosatnu emisiju koju možete pogledati i na linku ispod.

U Večernjem listu o Ljetnoj akademiji

U Večernjem listu izašao je tekst o Napretkovoj ljetnoj akademiji u Beču pa ga prenosimo.

Vecernji list_Akademija-page-003

Prof. Karazman gostovao u Beču: Mladi nisu pesimisti, vjeruju da mogu mnogo toga promijeniti

Preuzeto sa “Fenix Magacin” 02-06-2016

BEČ – „Mladi danas nisu pesimisti i smatraju da mnogo toga mogu promijeniti i da su za te promijene potrebne kvalitetne osobe koje će ih uspješno voditi u barem jedan dio budućnosti“, rekao je prof. dr. Rudolf Karazman, gradišćanski Hrvat iz Fileža koji je poznati i priznati austrijski psihijatar i neurolog i stručnjak za medicinu rada, te psihoterapeut, koji je u srijedu navečer bio gost tribine „Razgovor u Centru“, u organizaciji Hrvatskog centra u Beču i bečke podružnice HKD Napredak.

Karazman_IMG_9107_web

Dodao je kako se današnja mladež zalaže za socijalno pravedno društvo u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala, a što je bilo vidljivo i iz rezultata netom završenih predsjedničkih izbora u Austriji, na kojima je pobijedio prof. Van der Bellen, bivši čelnik stranke „Zelenih“.

Prof. Karazman je, kako je rekao, odahnuo nakon pobjede Van der Bellena, za koga je u tijeku predsjedničke kampanje pokrenuo „Inicijativu u interesu Hrvata i ostalih narodnih manjina u Gradišću“, a sve zbog bojazni da bi na čelo države mogao doći desničar Norbert Hofer iz Slobodarske stranke (FPÖ).

Karazman_IMG_9131_web

U sklopu razgovora koji je vodio glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, prof. Karazman, inače i osnivač i predstojnik Instituta za inovativan zdravstveni menadžment IBG i lektor na Ekonomskom i Medicinskom fakultetu bečkog Sveučilišta, uz socijalnu pravednost i tržišnu efikasnog te humano kvalitetan menadžment obrađen na stotinjak primjera iz trideset godišnje prakse u njegovoj knjizi „Human Quality Managment. Menschengerechte Unternehmensführung“, objavljenoj krajem prošle godine, govorio je i o „zlima današnjice“: rasizmu, netoleranciji i netrpeljivosti prema strancima.

U zanimljivoj raspravi na tu temu sudjelovao je veliki broj mladih iz publike, ali i onih starijih koji su na vlastitim leđima, kako su istakli, osjetili što znači biti „gastarbajter“ u ovoj alpskoj zemlji.

Na kraju razgovora, u znak zahvale, glavna tajnica Hrvatskog centra u Beču Gabrijela Novak-Karall predala je prof. Karazmanu pozivnicu za slijedeći Hrvatski bal, 2017. godine u Beču, a predsjednik Napretka Beč, Filip Zloušić, potkovano jaje.

Fenix/Snježana Herek

Nosila sam stigmu izbjegličkog djeteta

„Imamo 60 milijuni izbiglic širom svita, nikada ih u povijesti nije bilo već“, rekla je dr. Melita H. Šunjić. glasn­o­govornica Visokoga kome­sa­rijata Ujedinjenih narodov za izbiglice (UNHCR) u srije­du, 11. maja u Hrvatskom centru u Beču u sklopu »Ra­­z­govora u Centru«, ki je pe­ljao glavni urednik HRVATSKIH NOVIN P. Tyran. Ova priznata novinarka rodom iz Rijeke, publicistkinja i apsolventica Instituta za publi­cistiku Bečkoga sveučilišća ka od 1993. ljeta djela u Be­ču, dala je u sklopu ra­z­go­vo­ra svoj osvrt na trenuta­čnu izbigličku krizu i predstavi­la neke UNHCR-ove aktivnosti i projekte.

BEČ — „U rješavanju nasta­le izbigličke krize nima jedno­stavnih rješenj, jer to nije čisti izbiglički nego mišovit po­kret, obzirom da se njim nije dobro rukovodilo i dopustilo se je da se razvije cijela kriminalistička industrija“, istaknula je dr. Šunjić dodavši kako je krijumčarenje izbiglic postao naj­unosniji posao, „biznis bez rizika“, ča potvrdjuju i podatki s terena.

S druge strane kako je rekla triba poštovati Ženevsku konvenciju i omogućiti „pravilnu azilantsku proceduru“ svakom podnositelju zahtjeva za azil, tr po provjeri one ki su ekono­m­ske izbiglice i ne ispunjavaju propisane uvjete brzo vratiti odakle su došli.

Pri ovom »Razgovoru u Ce­n­tru«, u kom Petar Tyran u posebnoj programskoj ljestvici Hrvatskoga centra svaki misec predstavlja jednu istaknutu lič­­nost, poznatu osobu iz javnoga života Austrije ali i iz susjednih zemalj, po mogućnosti i s direktnom vezom hrvatskomu (manjinskomu) pitanju gost pri ovoj priredbi dr. Meli­ta Šunjić napomenula je kako „je važno pružati pomoć ljudem na licu mjesta, u zemlja porijekla izbiglica, kako bi o­s­tali doma i ne bi kretali u Europu, ku im krijumčari/šleperi i zainteresirani za profit opisu­ju kao mjesto bogatstva, dobro­došlice, raskošnih stanov i života. Kritizirala je države članice EU-a ke ne želju solidarno podiliti izbiglički teret, ka­ko su ljudi iz nekih od njih i sa­mi bili izbiglice. „Kao dvoljetna sam 1957. ljeta s majkom, ka je bila polu Austrijanka, do­šla u Austriju kao izbiglica. Ta­ta, ki je kao bivši partizan imao problemov s ta­dašnjom vlasti u Jugoslaviji, naknadno je ilegalno prešao granicu i priklju­čio nam se je i do mojega 10. ljeta živili smo u izbigličkom prihvatilišću u Gornjoj Austri­ji“, povidala je dr. M. Šunjić.

Potom kad su od UNHCR-a ki je gradio izbigličke stane do­stali stan u Beču, konačno su, kako je istakla dostali i kućnu adresu. „Na to sam bila strašno ponosna i stopr tada mi je bi­lo jasno da sam i ja nosila stig­mu izbigličkoga diteta, optere­ćenoga da nima adrese i da ni­kamo ne pripada“, dodala je glasnogovornica UNHCR-a, me­djunarodne organizacije ka je obilježila ne samo ditinstvo ne­go i jur već od 20 ljet obi­lježa­va nje život i djelovanje. Ono ča ju posebno brine je ne­ćutlji­vost nekih europskih zemalj za izbigličke probleme i patnje pa, kako je istakla, ras­prava o izbiglica „skrećeno u desno“. Go­š­ća razgovora odg­o­varala je i na brojna pitanja iz publike i sudjelovala u živoj di­skusiji.

Na kraju razgovora pr­ed­sta­vljena je i knjiga dr. Melite H. Šunjić »Remix im Kochtopf«, o improvizacijami u kuhanju, n­amijenjena studentom, samcem, „teškim djelačem“ i ka­otom u domaćinstvu, ku je po­svetila svojemu sinu.

Dr. Šunjić na razgovoru za­hvalio je Filip Zloušić predsje­d­nik bečke po­družnice Hkd-a Napredak, ki u suradnji s Hr­vat­skim centrom priredjuje ov »RuC«.

(Snježana Herek)

članak preuzet iz “Hrvatske novine“, 19.5.2016.

Frey u Beču o vezama Staroaustrijanaca i sudetskih Nijemaca s moravskim Hrvatima

članak preuuzet iz “Hrvatske novine“, 15.IV.2016. str. 3.

Bivši potpredsjednik austrijske Narodne banke i dužnosnik u čelništvu udruge „Savez folksdojčerskih domorodaca“ dr. Manfred Frey održao je u srijedu navečer u sklopu „Razgovora u Centru“, koji organiziraju Hrvatski centar gradišćanskih Hrvata u Beču i bečka podružnica HKD „Napredak“, zanimljivo predavanje na temu „ Ča povezuje Staroaustrijance i sudetske Nimce s moravskim Hrvatima“.

Kao pripadnik njemačke nacionalne manjine dr. Frey je 1945. godine, nakon drugog svjetskog rata, zajedno s ostalim Nijemcima prisilno morao napustiti svoju domovinu u južnoj Moravskoj (Češka) i svoje selo Jaroslavice (Joslowitz) na današnjoj austrijsko-češkoj granici.

Napredak_Frey

Razgovor je vodio kurator Hrvatskog centra i glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran.

Govoreći o poveznicama Staroaustrijanaca i sudetskih Nijemaca, odnosno etničkim Nijemcima koji su živjeli u zemljama češke krune koje su kasnije postale sastavni dio države Čehoslovačke, s moravskim Hrvatima, dr Frey je istakao kako je cilj predavanja „ ne zaboraviti povijest i strahote moravskih Hrvata, koje su komunisti iselili i raselili nakon Dugog svjetskog rata“, a koji su danas u Češkoj priznata autohtona nacionalna manjina pod zaštitom Europske povelje regionalnih i manjinskih jezika.

Prema statistikama, danas u Češkoj živi oko 1.800 Hrvata.

Trećina njih se je na posljednjem popisu stanovništva izjasnila da su pripadnici nacionalne manjine moravski Hrvati. Komunisti su 1948. godine raselili Hrvate u sjevernu Češku, a mnogi su i emigrirali.

Na predavanju je bio i Joza Lavička, najstariji kulturni aktivist, sabirač i čuvar narodnog blaga moravskih Hrvata, koji živi u Beču, koji je izdao dvojezičnu hrvatsko-njemačku enciklopediju o svom selu Felištofu u Moravskoj, a koji je dao veliki doprinos za opstanak moravskih Hrvata.

Fenix/Snježana Herek

Razgovor u Centru: Jurica Čenar

BEČ — Urednik u Hrvatskoj redakciji ORF-a Gradišće Jurica Čenar gostovao je na tribini »Razgovor u Centru« ku zajed­no organiziraju Hrvatski centar u Beču i bečka podružnica HKD NAPREDAK. Povod je bila monografija »Jurica Čenar, hr­vatski pjesnik iz Gradišća«, ku je nedavno o njemu publicirao u Hrvatskoj znanstvenik Ðu­ro Vidmarović. Publiki je kroz z­a­nimljivi razgovor predstavljen Čenarov politički, publicis­ti­čki i kulturni angažman, s posebnim osvrtom na njegovo za­laganje za prava gradišćanskih Hrvatov. Ov svestrani gradiš­ćanski Hrvat, kako je istaknuo Tyran, izdao je do sada tri zbi­r­ke pjesam i jedan roman.

Jurica-Cenar_IMG_1958_web

Urednik u Hrvatskoj redakciji austrijskog radija i televizije ORF Gradišće Jurica Čenar gostovao je na tribini „Razgovor u Centru“ koju su zajedno organizirali Hrvatski centar u Beču i bečka podružnica HKD Napredak. Povod je bila monografija „Jurica Čenar, Hrvatski pjesnik iz Gradišća“, koju je nedavno o njemu publicirao u Hrvatskoj znanstvenik Đuro Vidmarović.

Razgovor je vodio glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran.

Publici je kroz zanimljivi razgovor predstavljen Čenarov politički, publicistički i kulturni angažman, s posebnim osvrtom na njegovo zalaganje za prava gradišćanskih Hrvata. Ovaj svestrani gradišćanski Hrvat, kako je istaknuo Tyran, izdao je do sada tri zbirke pjesama i jedan roman.

Jurica-Cenar_IMG_1971_web

Bio je i predsjednik Hrvatskog akademskog kluba od 1976. do 1978. godine i član glazbenog sastava folklornog ansambla Kolo-Slavuj.

Napomenuo je da je Čenar svojim književnim ostvarenjima dostigao mjesto najistaknutijih gradišćansko hrvatskih književnika, Mate Meršića Miloradića, Ignaca Horvatha i Augustina Blazovića.

Članak preuzet iz Hrvatskih novina.

Razgovor u Centru s Vesnom Cvjetković, veleposlanicom RH u Beču

U organizaciji HKD Napredak Beč i Hrvatskog centra, sinoć je održan još jedan „Razgovor u Centru“. Gošća razgovora bila je nova veleposlanica RH u Austriji, ddr. Vesna Cvjetković, a razgovorom je moderirao Petar Tyran.
U Hrvatskom centru u Beču održan je sinoć još jedan „Razgovor u Centru“, a gošća Petra Tyrana je bila uvažena veleposlanica RH, ddr. Vesna Cvjetković. Gostovanje veleposlanice Cvjetković izazvalo je veliko zanimanje pa je Hrvatski centar bio ispunjen do posljednjeg mjesta. Goste je na početku pozdravio suorganizator i predsjednik HNK Napredak, Filip Zloušić. Među mnogobrojnim gostima bio je i čitav niz uvaženih imena iz javnog, kulturnog i političkog života Hrvata u Austriji.

U razgovoru s Petrom Tyranom, veleposlanica Cvjetković je otkrila puno detalja iz svog privatnog života te pojasnila kako je zapravo počela njena diplomatska karijera. Otkrila je kako je još kao djevojčica završilia u Grčkoj. Kako sama kaže, glavni „krivac“ je bio njen otac, poznati vaterpolski stručnjak koji je u to vrijeme dobio ponudu grčkog kluba Patron, a kasnije i najtrofejnijeg grčkog kluba Panathiniakos. Očev novi ugovor u grčkom klubu bio je presudan da veleposlanica Cvjetković krene u grčku školu. Kako i sama tvrdi, početne probleme je brzo prebrodila, te je kasnije nastavila nizati mnoge uspjehe zbog kojih je i nagrađena posebnom predsjednikovom nagradom. „Najviše sam se radovala odlascima u Dubrovnik“, ističe Cvjetković, govoreći o teškoćama koje je doživljavala u Grčkoj. Životni put je kasnije odvodi u Beč, gdje je studirala i doktorirala te bila i predavač na Narodnom sveučilištu. Beč iz tog vremena pamti kao poprilično zatvoren grad.
Zanimljivo je da je bečka priča dijelom vezana i za Hrvatski centar, a među sinoćnjim gostima je bio i uvaženi profesor Radoslav Katičić, veleposlaničin profesor i mentor, za kojeg i sama tvrdi da je uvelike utjecao na njezin akademski i životni razvoj. Veleposlanica je ispričala i još pokoju anegdotu iz svog života, ističući pritom samu složenost svog studiranja u Beču, jer je morala i raditi uz studij kako bi pokrila troškove života.
Životni put poslje Beča je vodi u Zagreb, gdje nastavlja svoju akademsku karijeru. Početkom devedesetih, Cvjetković pristupa HSLS-u u čijim su redovima tada bili Budiša, Gotovac i ostali. Godine 2000. i službeno počinje njena politička i diplomatska karijera. Prvo kao zamjenice ministra vanjskih poslova, kasnije kao veleposlanice RH u Berlinu, potom kao veleposlanica u Grčkoj, da bi prije dolaska na mjesto veleposlanice u Beču obavljala funkciju glavne tajnice MVEP Hrvatske.

Na kraju razgovora nazočni su imali prigodu sudjelovati u diskusiji te veleposlanici Cvjetković posavljati pitanja. Pitanje koje je pobudilo najveće zanimanje je pitanje hrvatskog jezika i nastave na hrvatskom jeziku u austrijskim školama. Veleposlanica Cvjetković je istaknula kako je upoznata s tim problemom te kako se to pitanje mora riješiti na najvećoj razini između dvije države, ali će i Veleposlanstvo RH u Beču učiniti sve što je u njihovoj moći da se taj problem riješi na zadovoljavajući način.
Ono što se iz razgovora s veleposlanicom Cvjetković može zaključiti je to da Hrvati u Beču na mjestu veleposlanice imaju osobu koja poznaje austrijske prilike i pitanja koja se tiču hrvatske zajednice u Austriji, ali i osobu s ogromnim iskustvom, znanjem i voljom da se sva otvorena pitanja riješe.
Novi ciklus „Razgovora u Centru“ nastavlja se u prosinicu.

Preuzeto sa kroativ.at

QR Code Business Card