Razgovori u Centru su 5. prosinca ugostili aktivnog suradnika Hrvatskih Novina i uvijek budnog komentatora dr. Josipa Seršića. Povod Razgovoru je predstavljanje knjige dr. Seršića „Hrvatski Beč“, dok nas je kroz razgovor vodio moderator gospodin Petar Tyran.
Vjerne čitatelje i pratioce rada dr. Seršića pozdravio je predsjednik HKD Napredak prof. Filip Zloušić,koji je istaknuo važnost ovog vrijednog publicističko povijesnog djela. Knjiga „Hrvatski Beč“ nastala je kroz dugogodišnji rad dr. Josipa Seršića koji je godinama prikupljao građu o povijesti hrvatskog naroda na prostorima grada Beča. Dr. Seršić je u Beč došao kao liječnik, ali njegova strast prema povijesti nije mu dala mira.
Tako se bavio dosta i temama austro-kroatike, tj. austrijsko – hrvatskim vezama uz intenzivnu autodidaktiku iz povijesnih znanosti. Tako 1996. dr. Seršić počinje pisati u Hrvatskim Novinama seriju članaka o Karantanskim Hrvatima (Koruška, Štajerska, itd.).
Silvana Meixner od bečkog ORF-a na osnovi toga predlaže upravo dr. Seršića (koji je naziva svojom muzom) kao autora za prilog Kroatien in Wien u knjizi „WIR“ Muzeja grada Beča – izašlog povodom izložbe o doseljavanju u Beč. Taj prilog u knjizi „WIR“ se u prijevodu objavljuje u nastavcima u Hrvatskim Novinama pa gradišćansko-hrvatska te općenito hrvatska javnost po prvi puta doznaje nešto o Hrvatskom Selu (Krowotendӧrfel) na Spittelbergu u Beču.
Krajem 90-ih godina dr. Seršić otkriva podatak u Ziakovoj knjizi ӦSTERREICH PANORAMA – da je Hrvatsko Selo na Spittelbergu nastalo već 1609. godine – što postaje terminus a quo za proslavu „400 godina Hrvata u Beču“. Deset godina kasnije, 2006. godine, dr. Seršić kreće u projekt knjige o Hrvatima u Beču. Par godina kasnije Hrvatski Centar organizira Simpozij „400 ljet Hrvati u Beču“ , te u isto vrijeme dr. Seršić kao izlagač dobija ponudu za suradnju s nakladnikom Carl Gerold’s Sohn, koji traži autore za knjigu o Hrvatima u Beču. Knjiga izlazi ovo ljeto, no tu ne staje rad dr. Seršića. Tako je najavio :“U međuvremenu sam sakupio i obradio još mnogo materijala.
Ono što će se možda izdati u budućnosti imat će potpuno drugačije koncepte, a o sadržajima da se i ne govori, pogotovo kad se radi o ilustracijama i sl.“ Nadamo se skorim izdavačkim pothvatima dr. Seršića, u kojim ćemo zasigurno otkriti još mnoge tajne Hrvata u Beču, za kojima ovaj samouki povjesničar neumorno traga.
