Skip to content

Recent Articles

Pogledajte emisiju HEMA TV-a o Napretkovoj akademiji u Beču

HEMA TV boravila je u Beču na početku Napretkove ljetne akademije. Snimili su jednosatnu emisiju koju možete pogledati i na linku ispod.

U Večernjem listu o Ljetnoj akademiji

U Večernjem listu izašao je tekst o Napretkovoj ljetnoj akademiji u Beču pa ga prenosimo.

Vecernji list_Akademija-page-003

Napretkova ljetna akademija u Beču ove godine najbronija

Ove godine Akademiju od 7 do 27. kolovoza pohađa rekordnih 60 polaznika, 26 studenata različitih smjerova i godina studija i 34 srednjoškolca uglavnom iz BiH i Hrvatske, ali imamo i polaznika iz Vojvodine u Srbiji, te Crne Gore, čime se je ukupni broj polaznika Akademije, koju organizira bečka podružnica gotovo dva desetljeća preko Fonda za stipendiranje Fra Ivan Franjo Jukić popeo na oko 550″, rekao je glavni predsjednik bečke podružnice HKD Napredak i glavno organizator ovog izuzetno zahtjevnog obrazovno-informativnog projekta prof. Filip Zloušić.

Napredak2016B-e1471286604683-660x330

Naglasio je kako Akademija u tri tjedna za studente i dva tjedna za srednjoškolce nudi raznovrstan, kvalitetan i intenzivan program: učenje njemačkog jezika ( 4 školska sata dnevno, prijepodne od ponedjeljka do subote), te poslijepodne organizirane posjete i razgledavanje i upoznavanje najznačajnijih znamenitosti Beča i Austrije u raznim vidovima: kulturnom, povijesnom, znanstvenom, društveno-političkom, socijalnom, gospodarskom i onom okrenutom životu i budućnosti mladih naraštaja.

“Polaznicima, koji su podijeljeni u pet skupina, osigurali smo prvorazredne uvjete za svakodnevnu prijepodnevnu nastavu koju vode profesori čiji je nativni jezik njemački.”, napomenuo je Zloušić dodavši kako je po već uhodanoj tradiciji poslijepodne rezervirano za obilazak Beča i okolice, te posjete muzejima, najvećim austrijskim poslovnim kompanijama poput Die Erste Group Bank. STRABAG SE, Novomatic i Bec_Terzicuspješnim austrijskim tvrtkama Kapsch AG, Herz Armaturen, Henkel, Kursalon itd, te raznim gospodarskim i političkim institucijama kao i za susrete s diplomatima, predstavnicima Veleposlanstava zemalja iz kojih dolaze polaznici Akademije.

Ovogodišnji program, kao i prethodnih godina predviđa, između ostalog, posjet bečkom Muzeju povijesti umjetnosti, Prirodoslovno-povijesnom muzeju, Tehničkom muzeju, Vojno-povijesnom muzeju, katedrali sv. Stjepana i katakombama ispod katedrale, dvorcu Schönbrunn te austrijskom Parlamentu i bečkoj Gradskoj vijećnici. Obuhvaća i razgovor s predstavnicima Bečke gospodarske komore, Kršćanske frakcije austrijskog Sindikata(FCGJ) i Pokreta mladih radnika Austrije (ÖJAB).

“Posebno zanimanje svake godine vlada za izlet u Wachau, područje uz rijeku Dunav u Donjoj Austriji te posjet tri stare zadužbine-samostana Klosterneuburg, Göttweig i Melk koji su pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine”, rekao je čelnik bečke Napretkove podružnice, napomenuvši kako su polaznici već uživali ne samo ljepote Wachaua nego i gala-večeri i koncertu glazbe svjetskih klasika u bečkom Kursalonu koji već godinama uspješno vodi Hrvat Josip Šušnjara.

“Hvala svim sponzorima, institucijama, tvrtkama, Fonodovima Andrić-Prelog i Fondu Jukić te pojedincima poput obitelji Keglević i Kaleb bez čije pomoći i potpore ne bi mogli organizirati bečku Akademiju”, rekao je Zloušić. Napomenuo je kako ovaj projekt već godinama podupiru austrijsko Savezno ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove, Savezno ministarstvo za obrazovanje i žene, Gospodarska komora Austrije i Bečka gospodarska komora, Pokrajinska vlada Donje Austrije, Magistrat za kulturu i Ured za međunarodne poslove Grada Beča, Sindikat javnih službi, medijske kuće i druge austrijske institucije.

Na upit da li ima povratne informacije od bivših polaznika Ljetne akademije, što rade i koliko im je pomogao boravak u Beču u daljnjem obrazovanju, Zloušić je rekao:

“Nažalost mi smo volonteri i nemamo nikoga tko sustavno prati što se kasnije događa s polaznicima Napretkove akademije po povratku u domovinu. No, prema informacijama i telefonskim razgovorima s polaznicima evidentno je da su tri tjedna boravka u Beču, učenja, druženja i zabave na njih ostavili vidni trag i da su se, kako kažu, kući vratili obogaćeni novim saznanjima, informacijama, prijateljstvima i odlukama za svoj budući život. Nama je to potvrda da Ljetnom akademijom nastavljamo ostvarenje središnjih ciljeva Napretka, osnovanog daleke 1902. godine, i da se ulaganje u obrazovanje mladih iz domovine isplati”.

Kao slikoviti primjer Zloušić je naveo dva primjera: polaznice Napretkove akademije u Beču 2009. godine, tadašnje studentice germanistike koja je postala profesorica na jednoj privatnoj gimnaziji u Mostaru i ove je godine u Beč došla u pratnji srednjoškolaca, te polaznice iz 2012. godine koja ga nedavno zamolila da pošaljem video poruku paru koji se je upoznao na Akademiji u Beču, kojem će za desetak dana biti kuma na vjenčanju.

“Tu svakako moram spomenuti onu kinesku poslovicu koja kaže: Ako mislite na desetljeća, sadite voće, odnosno ulažite u mlade”, zaključio je predsjednik HKD Napredak Beč.

Polaznici ovogodišnje Akademije, Nermina Terzić, djelatnica Međunarodnog odjela Ministarstva gospodarstva RH u Zagrebu i student prava Jure Radalj iz Splita, kao i Ana Marija Vego, srednjoškolka iz Mostara i Ante Leko, student germanistike iz Gruda u BiH rekli su za Večernji list da su “oduševljeni odličnom organizacijom Akademije, ljepotama Beča i okolice te sklopljenim poznanstvima i prijateljstvima”.

Svima im je zajedničko to, da su istakli kako im je cilj u planiranom vremenu što više povećati znanje njemačkog jezika, upoznati druge narode i kulture i pripremiti se za eventualno studiranje ili daljnje obrazovno usavršavanje u inozemstvu uz potom, kako većina tvrdi, obavezan povratak u domovinu.

“Svakako planiram upisati nešto u Beču koji je ne samo po udaljenosti nego i po povijesti i kulturi blizak Zagrebu, pa je moguće istovremeno okušati se u austrijskom poslovnom svijetu i ostvariti kvalitetan privatan život”, rekla je Terzić, dodavši kako je već obavila razgovor za IBM-ov studij financija.

“Njemački je nužnost za svakog tko se u Hrvatskoj želi ozbiljnije baviti pravom, a planiram i za vrijeme studija doći u Beč u sklopu europskog programa Erasmus.

Boravak u Beču nadmašio je sva moja očekivanja i vrhunski je blagoslov za svakoga”, poručio je Splićanin Radalj.

Iako od malih nogu uči njemački, srednjoškolka Vego iz Mostara tvrdi da od “viška glava ne boli”, i da će joj povećanje znanja njemačkog dobro doći u slučaju da ode na studij u neku zemlju njemačkog govornog područja. U Beču joj se sviđa sve osim pisanja domaćih zadaća na što, kako kaže, nije naučena.

Leko iz Gruda, student njemačkog jezika na Filozofskom fakultetu u Mostaru već je drugu godinu zaredom polaznik Napretkove akademije u Beču.

“Ovdje je sjajno, profesor Zloušić i profesorica Ivana Barišić iz Sarajeva s puno ljubavi i razumijevanja brinu o nama, a i profesori na nastavi se trude da što bolje naučimo gramatiku, izgovor i komuniciramo uživo. Sve će mi to dobro doći i u budućnosti, jer bi htio po završetku studija raditi u nekoj zemlji njemačkog govornog područja, možda i u Austriji gdje ima mnogo više opcija za mlade, a i plaće su mnogo više od onih u domovini”, istakao je Leko. (Fenix-magazine.de)

HKD NAPREDAK Austrija ojačao

 – Obnovljena Podružnica Linz u Gornjoj Austriji

U subotu 25.6.2016. u gornjoaustrijskom gradu Linzu održana je obnoviteljska skupština Hrvatskog kulturnog društva Napredak Austrija Podružnica Linz. Skupštini je uz članove HKD Napredak Linz nazočio i prof. Filip Zloušić, dopredsjednik Središnje uprave Napretka i predsjednik Glavne podružnice Beč. On je pozdravio skup, te okupljenima i budućim članovima Podružnice Linz u kratkim crtama predstavio dugogodišnji rad Napretka u domovini i Austriji.

P1180030_web

Potom je prikazan dokumentarni film o Napretku „Priča uspjeha“, koji je svojim sadržajem ostavio dubok utisak na gledatelje. 
U relativno mlado predsjedništvo HKD Napredak Linz izabrani su: predsjednik mag. Mladen Nenadić, zamjenici predsjednika Diana Marić i Nikolas Clancel, tajnik Želimir Duvnjak i zamjenica Gabrijela Radman, rizničar Klaudia Krešić i zamjenica Jadranka Dubravčić.
Ostali članovi Predsjedništva su Pejo Jakovljević, Ivan Mihajlović, Iva Pokrajčić, Matej Tirić i Dragica Križanac. U Nadzorni odbor izabrani su: Goran Grebenar, Leo Marušić i Dragan Jozak.

P1180051_web


Nakon izbora Predsjedništva Skupština je usvojila zajedničke akte uobičajene za obitelj HKD Napredak. Skupštinari su također jednoglasno odlučili da se pridružuju Fondu za stipendiranje „Fra Ivan F. Jukić“. Tako će ubuduće sudjelovati u prikupljanju sredstava u Fond, te dodjeljivanju stipendija i organiziranju Ljetne akademije za studente i srednjoškolce iz domovine. 
Nakon skupštine uslijedio je svečani program u kojem su sudjelovali mezzosopranistica Tea Clancel i pijanist Jean Mattau, gitaristica Katarina Grebenar, te dječja folklorna skupina „Kvirin“ iz Linza.

P1180056_web

Obnavljanjem Napretkove podružnice Linz Hrvati Linza i Gornje Austrije imat će priliku bogatu hrvatsku kulturnu tradiciju ne samo sačuvati od zaborava u iseljeništvu, nego i u najboljem svjetlu prezentirati austrijskom društvu. Uz postojeću udrugu „Hrvatski dom“ i druge, u Linzu sada hrvatska scena u Gornjoj Austriji biva bogatija i vjerujemo da će to doprinijeti uvezivanju snaga i još većem zamahu u radu udruga. Posla i zadataka zasigurno ima, pogotovo za one koji su sebi dobrovoljno dali zadaću ulagati se u očuvanje i njegovanje svoga narodnog identiteta i suradnju sa drugima. Želimo im snagu i uspjeh u radu – na mnoga ljeta!


P1180071_web

Prof. Karazman gostovao u Beču: Mladi nisu pesimisti, vjeruju da mogu mnogo toga promijeniti

Preuzeto sa “Fenix Magacin” 02-06-2016

BEČ – „Mladi danas nisu pesimisti i smatraju da mnogo toga mogu promijeniti i da su za te promijene potrebne kvalitetne osobe koje će ih uspješno voditi u barem jedan dio budućnosti“, rekao je prof. dr. Rudolf Karazman, gradišćanski Hrvat iz Fileža koji je poznati i priznati austrijski psihijatar i neurolog i stručnjak za medicinu rada, te psihoterapeut, koji je u srijedu navečer bio gost tribine „Razgovor u Centru“, u organizaciji Hrvatskog centra u Beču i bečke podružnice HKD Napredak.

Karazman_IMG_9107_web

Dodao je kako se današnja mladež zalaže za socijalno pravedno društvo u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala, a što je bilo vidljivo i iz rezultata netom završenih predsjedničkih izbora u Austriji, na kojima je pobijedio prof. Van der Bellen, bivši čelnik stranke „Zelenih“.

Prof. Karazman je, kako je rekao, odahnuo nakon pobjede Van der Bellena, za koga je u tijeku predsjedničke kampanje pokrenuo „Inicijativu u interesu Hrvata i ostalih narodnih manjina u Gradišću“, a sve zbog bojazni da bi na čelo države mogao doći desničar Norbert Hofer iz Slobodarske stranke (FPÖ).

Karazman_IMG_9131_web

U sklopu razgovora koji je vodio glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran, prof. Karazman, inače i osnivač i predstojnik Instituta za inovativan zdravstveni menadžment IBG i lektor na Ekonomskom i Medicinskom fakultetu bečkog Sveučilišta, uz socijalnu pravednost i tržišnu efikasnog te humano kvalitetan menadžment obrađen na stotinjak primjera iz trideset godišnje prakse u njegovoj knjizi „Human Quality Managment. Menschengerechte Unternehmensführung“, objavljenoj krajem prošle godine, govorio je i o „zlima današnjice“: rasizmu, netoleranciji i netrpeljivosti prema strancima.

U zanimljivoj raspravi na tu temu sudjelovao je veliki broj mladih iz publike, ali i onih starijih koji su na vlastitim leđima, kako su istakli, osjetili što znači biti „gastarbajter“ u ovoj alpskoj zemlji.

Na kraju razgovora, u znak zahvale, glavna tajnica Hrvatskog centra u Beču Gabrijela Novak-Karall predala je prof. Karazmanu pozivnicu za slijedeći Hrvatski bal, 2017. godine u Beču, a predsjednik Napretka Beč, Filip Zloušić, potkovano jaje.

Fenix/Snježana Herek

Nosila sam stigmu izbjegličkog djeteta

„Imamo 60 milijuni izbiglic širom svita, nikada ih u povijesti nije bilo već“, rekla je dr. Melita H. Šunjić. glasn­o­govornica Visokoga kome­sa­rijata Ujedinjenih narodov za izbiglice (UNHCR) u srije­du, 11. maja u Hrvatskom centru u Beču u sklopu »Ra­­z­govora u Centru«, ki je pe­ljao glavni urednik HRVATSKIH NOVIN P. Tyran. Ova priznata novinarka rodom iz Rijeke, publicistkinja i apsolventica Instituta za publi­cistiku Bečkoga sveučilišća ka od 1993. ljeta djela u Be­ču, dala je u sklopu ra­z­go­vo­ra svoj osvrt na trenuta­čnu izbigličku krizu i predstavi­la neke UNHCR-ove aktivnosti i projekte.

BEČ — „U rješavanju nasta­le izbigličke krize nima jedno­stavnih rješenj, jer to nije čisti izbiglički nego mišovit po­kret, obzirom da se njim nije dobro rukovodilo i dopustilo se je da se razvije cijela kriminalistička industrija“, istaknula je dr. Šunjić dodavši kako je krijumčarenje izbiglic postao naj­unosniji posao, „biznis bez rizika“, ča potvrdjuju i podatki s terena.

S druge strane kako je rekla triba poštovati Ženevsku konvenciju i omogućiti „pravilnu azilantsku proceduru“ svakom podnositelju zahtjeva za azil, tr po provjeri one ki su ekono­m­ske izbiglice i ne ispunjavaju propisane uvjete brzo vratiti odakle su došli.

Pri ovom »Razgovoru u Ce­n­tru«, u kom Petar Tyran u posebnoj programskoj ljestvici Hrvatskoga centra svaki misec predstavlja jednu istaknutu lič­­nost, poznatu osobu iz javnoga života Austrije ali i iz susjednih zemalj, po mogućnosti i s direktnom vezom hrvatskomu (manjinskomu) pitanju gost pri ovoj priredbi dr. Meli­ta Šunjić napomenula je kako „je važno pružati pomoć ljudem na licu mjesta, u zemlja porijekla izbiglica, kako bi o­s­tali doma i ne bi kretali u Europu, ku im krijumčari/šleperi i zainteresirani za profit opisu­ju kao mjesto bogatstva, dobro­došlice, raskošnih stanov i života. Kritizirala je države članice EU-a ke ne želju solidarno podiliti izbiglički teret, ka­ko su ljudi iz nekih od njih i sa­mi bili izbiglice. „Kao dvoljetna sam 1957. ljeta s majkom, ka je bila polu Austrijanka, do­šla u Austriju kao izbiglica. Ta­ta, ki je kao bivši partizan imao problemov s ta­dašnjom vlasti u Jugoslaviji, naknadno je ilegalno prešao granicu i priklju­čio nam se je i do mojega 10. ljeta živili smo u izbigličkom prihvatilišću u Gornjoj Austri­ji“, povidala je dr. M. Šunjić.

Potom kad su od UNHCR-a ki je gradio izbigličke stane do­stali stan u Beču, konačno su, kako je istakla dostali i kućnu adresu. „Na to sam bila strašno ponosna i stopr tada mi je bi­lo jasno da sam i ja nosila stig­mu izbigličkoga diteta, optere­ćenoga da nima adrese i da ni­kamo ne pripada“, dodala je glasnogovornica UNHCR-a, me­djunarodne organizacije ka je obilježila ne samo ditinstvo ne­go i jur već od 20 ljet obi­lježa­va nje život i djelovanje. Ono ča ju posebno brine je ne­ćutlji­vost nekih europskih zemalj za izbigličke probleme i patnje pa, kako je istakla, ras­prava o izbiglica „skrećeno u desno“. Go­š­ća razgovora odg­o­varala je i na brojna pitanja iz publike i sudjelovala u živoj di­skusiji.

Na kraju razgovora pr­ed­sta­vljena je i knjiga dr. Melite H. Šunjić »Remix im Kochtopf«, o improvizacijami u kuhanju, n­amijenjena studentom, samcem, „teškim djelačem“ i ka­otom u domaćinstvu, ku je po­svetila svojemu sinu.

Dr. Šunjić na razgovoru za­hvalio je Filip Zloušić predsje­d­nik bečke po­družnice Hkd-a Napredak, ki u suradnji s Hr­vat­skim centrom priredjuje ov »RuC«.

(Snježana Herek)

članak preuzet iz “Hrvatske novine“, 19.5.2016.

Public Viewing im Kursalon

Dragi članovi i prijatelji HKD Napredak!
Svi koji ste u Beču stalno ili privremeno!

Kursalon Hübner, Napretkov dugogodišnji član i sponzor, srdačno Vas poziva na
Public Viewing u Kursalonu Hübner
od 10. lipnja do 10. srpnja.

Svečano otvaranje Europskog prvenstva u nogometu događa se
sutra 10. lipnja u 20 sati.

Hrvatska reprezentacija igra prvu utakmicu u nedjelju 12. lipnja u 15 sati.

Proslijedite ovaj poziv svojim prijateljima!
Dođite i navijajte za svoje favorite!

Srdačno,

tim HKD NAPREDAK Austrija

*
**
***
****
*****
******
*****
****
***
**
*

Public Viewing im Kursalon Hübner

10. Juni – 10. Juli 2016

Fußball ist Leidenschaft, Fußball verbindet, Fußball ist UNIQUE.

Das Public Viewing im Kursalon steht ganz im Zeichen des Begriffs UNIQUE. Eine Europameisterschaft neu interpretiert, als multisoziales Mosaik und „Get-Together“ verschiedener Communities, vereint in einer einzigartigen Location der italienischen Renaissance- dem Kursalon.

Anlässlich der EURO 2016 versammelt der Geschäftsführer des Kursalon Hübner, der kroatische Unternehmer Josip Susnjara, Menschen verschiedenster Communities um sich. Neben der exklusiven Live-Übertragung aller Spiele, tauschen sich bei der After-Game Veranstaltung „LA FÊTE“ Fußball-Begeisterte aus Wirtschaft, Politik, Kultur und vielen anderen Bereichen bei einem entspannten After-Game Cocktail mit musikalischer Untermalung aus. Deshalb laden wir auch Sie herzlich dazu ein, das sportliche Highlight 2016 gemeinsam mit uns zu zelebrieren.

Am Freitag, 10.06.2016 um 20:00 findet das große EM Opening Event statt. Wir freuen uns, Sie und zahlreiche kroatische Gäste bei uns im Kursalon Hübner begrüßen zu dürfen! Das erste Spiel der kroatischen Nationalmannschaft gegen die Türkei findet am Sonntag, 12.06.2016 um 15:00 statt.

Einladung zur Eröffnung der Ausstellung mit Werken der Malerin ANKICA ŠIMATOVIĆ BJELICA

EINLADUNG
zur Eröffnung der Ausstellung mit Werken der Malerin ANKICA ŠIMATOVIĆ BJELICA
am Mittwoch, 18.05.2016, um 20,00 Uhr
im Kroatischen Zentrum, Wien 4., Schwindgasse 14

Die Ausstellung wurde mit freundlicher Unterstützung der Hrvatska matica iseljenika in Zagreb (Organisation für im Ausland lebende Kroaten), des Kroatischen Zentrums Wien und des Kulturvereines „Napredak“ organisiert.

Festliche Eröffnung: Mag. Marin Knezović, Direktor d. Hrvatska matica iseljenika, Zagreb
Grußwort: Dr Zdenka Weber, Gesandte (Kroatische Botschaft in Wien)
Musikalische Umrahmung: Tamburica-Gruppe „AKroBiH“

Die Ausstellung ist bis zum 07.06.2016 geöffnet.

Besuche sind während der Öffnungszeiten des Kroatischen Zentrums möglich (Info: 01/504 63 54).

Wir freuen uns auf Ihr Kommen!
Kulturverein WORT-FARBE-KLANG

— — — — — — — — — — — — — — — — —

POZIVNICA
na otvaranje izložbe slikarice ANKICE ŠIMATOVIĆ BJELICE
u srijedu , 18.05.2016 u 20 sati
u Hrvatskom centru, Beč 4., Schwindgasse 14

Izložba je organizirana u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika u Zagrebu, Hrvatskim centrom u Beču i HKD-om Napredak.

Svečano otvaranje: mr.sc. Marin Knezović , ravnatelj Hrvatske matice iseljenika
Pozdravna riječ: dr Zdenka Weber, Opunomoćeni ministar Hrvatskog veleposlanstva u Beču Glazbeni
okvir: TG «AKroBiH»

Izložba je otvorena do 07.06.2016. godine.
Posjete su moguće u radnom vremenu Hrvatskog centra (T: 01/504 63 54).
Veselimo se Vašem dolasku ! Udruženje za kulturu RIJEČ-BOJA-TON

VOĐENjE NA HRVATSKOM JEZIKU u “Haus der Musik”

Haus der Musik Wien u suradnji s HKD NAPREDAK Austrija organizira prvo vođenje grupe u ovome muzeju na hrvatskome jeziku.
Pozivamo sve ljubitelje glazbe da posjete Haus der Musik Wien,
u subotu, 23. travnja 2016. godine.
Vođenje počinje u 11:00h i trajat će jedan sat.
Dodatni termin za sve koji žele poslijepodne je u 13:00 sati.
Cijena ulaznice po osobi je 7,00 eura.

Grupu će voditi muzikologinja, dugogodišnja članica HKD Napredak i namještenica Haus der Musik Mag.a Gabriela Petrović.

Lokacija:

Haus der Musik Wien, Seilerstätte 30; 1010 Wien


Prijevoz:
Podzemna željeznica U1, U2, U4 – Stajalište Karlsplatz;
U3 – Stajalište Stephansplatz

Tramvaji 1, 2, 62, 71, D – Stajalište Staatsoper, Karlsplatz ili Opernring

Autobusi – 2A, 59A

Obvezna prijava na e-mail ili telefon!

Telefon: 0650 / 24 88 930

e-mail: gabriela_petrovic@hotmail.com

Frey u Beču o vezama Staroaustrijanaca i sudetskih Nijemaca s moravskim Hrvatima

članak preuuzet iz “Hrvatske novine“, 15.IV.2016. str. 3.

Bivši potpredsjednik austrijske Narodne banke i dužnosnik u čelništvu udruge „Savez folksdojčerskih domorodaca“ dr. Manfred Frey održao je u srijedu navečer u sklopu „Razgovora u Centru“, koji organiziraju Hrvatski centar gradišćanskih Hrvata u Beču i bečka podružnica HKD „Napredak“, zanimljivo predavanje na temu „ Ča povezuje Staroaustrijance i sudetske Nimce s moravskim Hrvatima“.

Kao pripadnik njemačke nacionalne manjine dr. Frey je 1945. godine, nakon drugog svjetskog rata, zajedno s ostalim Nijemcima prisilno morao napustiti svoju domovinu u južnoj Moravskoj (Češka) i svoje selo Jaroslavice (Joslowitz) na današnjoj austrijsko-češkoj granici.

Napredak_Frey

Razgovor je vodio kurator Hrvatskog centra i glavni urednik Hrvatskih novina Petar Tyran.

Govoreći o poveznicama Staroaustrijanaca i sudetskih Nijemaca, odnosno etničkim Nijemcima koji su živjeli u zemljama češke krune koje su kasnije postale sastavni dio države Čehoslovačke, s moravskim Hrvatima, dr Frey je istakao kako je cilj predavanja „ ne zaboraviti povijest i strahote moravskih Hrvata, koje su komunisti iselili i raselili nakon Dugog svjetskog rata“, a koji su danas u Češkoj priznata autohtona nacionalna manjina pod zaštitom Europske povelje regionalnih i manjinskih jezika.

Prema statistikama, danas u Češkoj živi oko 1.800 Hrvata.

Trećina njih se je na posljednjem popisu stanovništva izjasnila da su pripadnici nacionalne manjine moravski Hrvati. Komunisti su 1948. godine raselili Hrvate u sjevernu Češku, a mnogi su i emigrirali.

Na predavanju je bio i Joza Lavička, najstariji kulturni aktivist, sabirač i čuvar narodnog blaga moravskih Hrvata, koji živi u Beču, koji je izdao dvojezičnu hrvatsko-njemačku enciklopediju o svom selu Felištofu u Moravskoj, a koji je dao veliki doprinos za opstanak moravskih Hrvata.

Fenix/Snježana Herek

QR Code Business Card